Riječ uredništva
Iako se početke retorike obično veže uz antičku Grčku, kao umijeće govorništva bila je prisutna u svim povijesnim kulturama. Već su stari Egipćani isticali veliku moć i djelotvornost riječi te da je, kako kaže Ptahotep, govoriti teže od bilo kojeg drugog posla. Sumerani i Azteci su nam ostavili ne samo govore mudrih nego i dirljive primjere savjeta i odgojnih uputa roditelja djeci iz kojih se vidi da je vještina govorništva bila uobičajena u svakodnevnom životu. Istočna i zapadna tradicija sadrže bogatstvo primjera sadržajnih razgovora i rasprava na različite teme kao i snažne i poučne govore heroja i mudraca. Iz sačuvanih zapisa je očito da se njegovanju prikladnog govora davao velik značaj i da je temeljna svrha govorničkog umijeća bila buđenje i usmjeravanje čovjekovih potencijala prema dubokim vrijednostima života.
No, kako nekad tako i danas, i na ovom se polju događaju zastranjenja i zloupotrebe. Vještim govorom se može manipulirati i prikrivati istina, a bujica slatkorječivosti koja podilazi slabostima može nadglasati jednostavan i razborit govor vođen vrlinama. Zato je važno naučiti razlučivati lažne od istinitih riječi, pažljivim slušanjem i promišljanjem prepoznati ono vrijedno i korisno u govoru kako bi i sami znali primijeniti poznatu narodnu ispeci pa reci. Konfucije je rekao: Plemenit čovjek oklijeva u govoru, a hita u djelovanju. Jedino ispravnim djelovanjem možemo učiniti naš govor vjerodostojnim i uvjerljivim.
Sadržaj
Retorika – Umijeće vođenja duše
Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.
Retorika – Umjetnost uvjeravanja
Uvjerljiv govor ima veliku moć pa je retorika glavni alat prenošenja poruka javnosti. Cilj i svrha retorike još od antičkih vremena je uvjeriti slušatelja u ono što govornik zagovara. Tijekom povijesti bila je uzdizana i obezvrjeđivana, a s pojavom modernih sredstava komunikacija i konzumerizma doživljava preporod. U mnoštvu raznorodnih retorika dobro se prisjetiti da je dobra retorika argumentiranje u svrhu korisnog i pravednog, i da se vjerodostojan govor temelji na karakteru govornika.
Noviteti i vječnost
Vladajući konzumerizam kreira posredstvom medija potrošačke navike i pokreće želje potrošača, dok se sve manje razlikuju stvarne potrebe od želja. Stalno novim proizvodima, uslugama i doživljajima pokušava se ispuniti nutarnju prazninu, stvoriti dinamiku kao protutežu nutarnjoj statičnosti. Na putu otkrivanju istina, staro i novo su iluzija, a fascinacija prolaznim udaljava nas od onog neprolaznog, od pronicanja u neiscrpnu, vječnu tajnu života.
Vladavina sebičnog ja
Freudovo istraživanje ljudskog ponašanja i njegovih nesvjesnih pokretača u Americi je sredinom prošlog stoljeća poslužilo za razvoj marketinških strategija. Vještim oglašavanjem poticane su želje, rasla je potrošnja i profit. Stvoreno je potrošačko društvo koje je zavladalo svijetom. Pošast konzumerizma te potom narcizma kulminirale su pojavom društvenih mreža. Ustoličen je sebični “ja”, lišen svijesti o kolektivnom i općem interesu. Ipak, jačaju glasovi koji pozivaju na trezvenost, na buđenje solidarnih “ja” radi povratka zdravom suživotu.
William Blake – Vidjeti svijet u zrnu pijeska
William Blake, pjesnik vizionar snažne imaginacije, slikar i bakrorezac, čovjek ispred svog vremena, za života je bio malo poznat široj javnosti. Danas je priznat njegov autentičan doprinos engleskoj književnosti i umjetnosti. Nadahnut učenjima mudrih, osuđuje materijalistički pogled na svijet svog vremena te ga povezuje s čovjekovim padom u kojem je izgubio iz vida vječnost. Svojim djelima, u kojima izražava bezvremene istine, nastojao je probuditi čovjekovu imaginaciju i upraviti mu pogled prema onom vrijednom i bitnom.
Veliko pojednostavljenje
Zahvaljujući strojevima i tehnologiji podignut je životni standard širom svijeta. Pritom smo zaboravili da strojeve uglavnom pokreće neobnovljiva energija čija potrošnja nezaustavljivo raste, a zaliha je sve manje. Nate Hagens, američki ekonomist i govornik na svjetskim skupovima, poznat po svom kritičkom ekološkom i ekonomskom razmišljanju, tvrdi da sustav izmiče kontroli i da ćemo biti prisiljeni usvojiti jednostavniji način života i manju potrošnju, što naziva “veliko pojednostavljenje”.
Moramo oblikovati svoj um
čitajući duboko, a ne široko.Kvintilijan
