Riječ uredništva
Traženje dubokih veza čovjeka i svemira, mikro i makrokozmosa, snažno je izraženo u sakralnim tragovima drevnih tradicija, u filozofskim promišljanjima mudraca, u istraživačkim naporima mnogih znanstvenika, ali i u posebnim trenucima preispitivanja svakoga od nas.
Sam grčki pojam kozmos, “uređeni” svijet i njegov inteligentni poredak, nastao je kao suprotnost kaosu, neredu bez oblika i sklada. Krenemo li u bilo kojem smjeru, sve dublje u nevidljivi svijet sićušnih čestica ili sve dalje u prostranstva svemira, primjećujemo neke temeljne analogije koje se ne daju jednostavno preslikati. Strukturu atoma ili organskog tkiva možemo usporediti sa strukturom Sunčeva sustava ili galaksije. Ipak, u procesima koje čovjek može sagledati i izmjeriti, zakoni koji djeluju nisu isti i ne daju se objediniti fizikalnim ili matematičkim postulatima.
Možemo opet u temelje znanosti vratiti ono filozofsko “ne znam”, kako to naglašava fizičar Brian Cox u svojim inspirativnim predavanjima koja drži diljem svijeta. U očitim skladnim obrascima mikro i makro svijeta skriveni su tajanstveni razlozi koji pozivaju u nove potrage, ali nas i suočavaju s našom ulogom i odgovornosti u cjelini Prirode.
Sadržaj
Edgar Morin – Mislilac bez granica
Edgar Morin, francuski sociolog i filozof, bio je jedan od vodećih mislilaca našega vremena. Autor pedesetak knjiga, u svom glavnom djelu Metoda razvio je teoriju kompleksnog mišljenja zalažući se za povezivanje znanja razdvojenih po znanstvenim disciplinama. Smatrao je da nas fragmentirano znanje čini nesposobnima za rješavanje problema suvremenoga svijeta. Njegova vizija novog humanizma počiva na ljudskoj solidarnosti i svijesti o zajedničkoj sudbini čovječanstva na Zemlji.
Filozofija i astronomija – Nevidljiva veza
Pogled na zvjezdano nebo i neizmjerno prostranstvo svemira, čiji smo dio, oduvijek povezuje astronomiju i filozofiju. Noćno nebo osuto zvijezdama potiče na unutarnji dijalog: tko sam, zašto sam ovdje, odakle dolazi stvarnost koju vidim? Nebeski red, sklad i postojanost također nadahnjuju na uspostavljanje reda, sklada i postojanosti u vlastitom životu.
Nanodimenzija i život
Tradicije govore o analogiji između velikog i malog, no dok u makrokozmosu prepoznajemo povezanosti, u mikrokozmosu su te veze nejasnije. Nanoznanost prodire u te najmanje dimenzije, manipulirajući atomima i molekulama radi stvaranja “pametnih materijala”. Takav razvoj otvara nove horizonte, ali nosi i rizike od narušavanja prirodne ravnoteže i stvaranja novih oblika onečišćenja. Potrebno je usvojiti filozofiju koja će nam omogućiti otkrivanje nevidljivih veza života, kako bi se dostignuća znanosti mogla koristiti za dobrobit čovječanstva.
Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija
Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano “Pigmalionovim efektom”. Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.
Legende o zviježđima
Praćenje noćnog neba seže u prapovijest. Iako su promatrale isto nebo, drevne su ga kulture vidjele na različite načine. U oblicima koje su prepoznavale na tamnom nebeskom svodu i imenima koja su davale pojedinim zviježđima odražavali su se njihovi svjetonazori i vjerovanja. Ipak, zajednički im je doživljaj Zemlje i neba kao žive, svete i međuovisne cjeline, što je temelj većine drevnih kozmologija, mitova i religija, kao i nastojanje da život na Zemlji usklade s ritmovima neba.
Grafen – Revolucija u svijetu materijala
Ugljik se u prirodi pojavljuje u oblicima koji se međusobno razlikuju po fizikalnim i kemijskim svojstvima, poput grafita, dijamanta, grafena… Grafen je jedan od njegovih novootkrivenih oblika za čije su otkriće Andre Geim i Konstantin Novoselov 2010. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Ovo je otkriće otvorilo vrata novoj eri znanosti o materijalima. Zbog iznimnih svojstava, širokih mogućnosti primjene i golemog potencijala grafen se često naziva materijalom budućnosti.
Danas je temeljni globalni cilj cjelokupnog obrazovanja, koje teži ne samo napretku već i opstanku čovječanstva, civilizirati i ujediniti Zemlju te transformirati ljudsku vrstu u istinsko čovječanstvo. Obrazovanje budućnosti trebalo bi poučavati etici planetarnog razumijevanja.
Edgar Morin
