Riječ uredništva
Jedna od prvih prepreka u postizanju samostalnog i razboritog mišljenja nalazi se u stavu da ga već posjedujemo i da nije potreban nikakav poseban napor kako bismo ga izgradili i izrazili. Takvim se pristupom zaustavljamo ukalupljeni u čvrsto formirana mišljenja koja smo manje-više spontano izvana prihvatili kao svoja ili tek malo presložili i prilagodili sebi.
Etimologija i učenja starih filozofskih škola vode nas prema izvornom značenju ove čovjekove sposobnosti kao vrline razboritosti (lat. prudentia), koja se izražava kao vlastita potraga za istinom, slobodom izbora i odmjerenošću postupaka u skladu s potrebama. Kao takva traži neprekidno preispitivanje vlastitih stavova i kontrolu nagonskih poriva, kako im ne bismo robovali ili kako se ne bismo vezivali uz promjenjive vanjske utjecaje.
Epikurejci savjetuju smireno rasuđivanje, a to podrazumijeva prihvaćanje vlastitog neznanja i pažljivo razabiranje onih ideja koje su dobro potvrđene kroz iskustva. Tako nam razborito mišljenje može postati potpun i odgovoran čin kojim djelujemo na dobrobit sebi i drugima.
Sadržaj
Možemo li samostalno misliti?
Naše viđenje svijeta oblikuje niz vanjskih i unutarnjih utjecaja, od odgoja i obrazovanja, tradicije, javnog mnijenja do emocija i strasti itd. Iako je čovjeku prirođeno misliti, samostalno misliti znači osloboditi se tih utjecaja, uzdići svijest na višu razinu. Filozofija potiče na propitivanje i sagledavanje šire slike, odnosno, na sabrano samostalno mišljenje. Samostalno mišljenje osnova je filozofskog puta što podrazumijeva prodrijeti iza privida, do uzroka stvari, pa tako, prema delfskoj izreci, upoznati sami sebe, svijet i bogove.
Novogodišnje odluke i snaga volje
Početak nove godine prilika je za refleksiju o prethodnoj, za izvlačenje pouka i donošenje odluka za mijenjanje nabolje. No, u vremenu kada se prevelika pažnja obraća izvanjskoj strani života, kod planiranja novogodišnjih odluka važno se uzdignuti iznad prolaznosti i odabrati one koje potiču na rast i razvoj jer rođeni smo da se ostvarimo kao ljudska bića. Odluka da se nešto promijeni tek je početak, izazov je ustrajati i ostvariti zacrtani plan vježbanjem snage volje.
Svakodnevni heroj
Heroji su kontinuirano prisutni u ljudskoj prošlosti, od usmenih predaja preko književnosti do virtualnog svijeta. Divimo im se, no smatramo nemogućim da postanemo jedan od njih. Svakodnevni heroj, knjiga eseja o univerzalnim ljudskim pitanjima, daje svjež pogled na život i budi ono herojsko u nama. Potiče na suočavanje i savladavanje izazova koje život svakodnevno postavlja pred nas, te na potrebu da svakodnevnim malih bitkama doprinosimo boljem svijetu.
Perzej – Kako se postaje herojem?
Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.
Pindar – U čast herojima
Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.
Herojska narav više voli pasti ili propasti dostojanstveno u uzvišenim podvizima gdje može pokazati valjanost svoje naravi, nego postići savršen uspjeh u manje plemenitim i niskim stvarima.
Giordano Bruno
