Riječ uredništva
Brojne stranice povijesti ispisane su otkrićima entuzijastičnih istraživača kojima se strpljivo slagao mozaik čovjekove prošlosti. Često se događalo da novootkriveni kamenčići djelomično ili potpuno promijene postojeću općeprihvaćenu sliku, a ponekad i da ostave još veću prazninu nejasnog i neobjašnjivog u izloženom prikazu. Ovo posljednje se događalo zbog neizbježnih pogrešnih pretpostavki i predrasuda, ali i zbog neznanja i nemara, slučajnih ili namjernih uništavanja, pohlepe i drugih sebičnih razloga. Tako su se nepovratno gubile dragocjene karike kulturne tradicije, koje su nekad bile nadohvat ruke, a pomoću kojih smo mogli biti bliže razumijevanju ne samo vlastite prošlosti, nego i sadašnjosti i budućnosti.
Jedan takav primjer predstavlja i otkrivanje zagonetne kulture Uskršnjeg otoka koja je imala različita povijesna razdoblja. Dok su stari doseljenici s istoka i zapada poštivali zatečene, još starije kulturne tradicije, kasniji trgovci i lovci na blago često su se svojski trudili zatrti sve što im je bilo nepoznato i strano. Nemajući sluha za iznimna graditeljska i umjetnička postignuća, religijske oblike i hijeroglifske zapise, sustavno su ih uništavali, a ionako malobrojno domaće stanovništvo doveli su do ruba opstanka… Trebala su proći desetljeća i golemi napori iznimnih pojedinaca, putnika i istraživača da bismo, nažalost, shvatili koje smo kulturno blago čovječanstva nepovratno izgubili. No, ostaje pitanje – hoćemo li napokon iz svega toga nešto naučiti?
Sadržaj
Tradicija ili napredak?
Sve više se govori o nestanku dosadašnjeg načina života zbog mogućeg ekološkog i ekonomskog kolapsa. Svijet je u tranziciji, ali to ne znači i “kraj svijeta”. Nešto će neminovno nestati iz načina života i svijeta koji poznajemo, nešto tek nastati. U toj tranziciji najvrjednije je sačuvati ono što odražava arhetipove o kojima su govorili stari filozofi: dobrotu, ljepotu, istinitost, pravednost. Napredak se mora temeljiti na obnovi ljudskog bića. Njegova promjena nabolje je kamen temeljac izgradnje pravednijeg društva i humanijeg svijeta.
Uskršnji otok – izgubljena karika prošlosti
Uskršnji otok u bespuću Tihog oceana otkrili su Nizozemci u jeku utrke europskih kolonijalnih sila za osvajanjem prekomorskih zemalja. Susret dvaju svjetova bio je koban za tamošnju kulturu jer je nakon otkrića otoka uslijedilo njezino bezobzirno uništavanje. Provedeno je mnoštvo arheoloških i etnografskih istraživanja ne bi li se rekonstruirala prošlost te kulture čija su najprepoznatljivija svjedočanstva megalitski “kameni čuvari”. No previše je karika bilo uništeno pohlepom i neznanjem pa je nepovratno izgubljen dio kulturnog nasljeđa čovječanstva.
Thor Heyerdahl – istraživanja modernog vikinga
Osebujni norveški istraživač, prirodoslovac i avanturist Thor Heyerdahl objavio je više od pedeset znanstvenih radova. Ipak, svjetsku slavu priskrbila mu je splav Kon-Tiki kojom je preplovio Tihi ocean u nastojanju da dokaže da su polinezijski otoci naseljeni s istoka, tj. iz Južne Amerike, a ne sa zapada kako se smatralo. Oduvijek su ga privlačili izazovi kojima je preispitivao općeprihvaćena mišljenja i teorije. Iako nije uvijek bio u pravu, govorio je da je bit znanosti postavljati pitanja, a neka od njegovih pitanja i danas su aktualna.
Gunung Padang – Planina prosvjetljenja
Terasasto arheološko nalazište Gunung Padang na indonezijskom otoku Javi zagonetan je ostatak prošlosti koji je odnedavno postao i predmet kontroverzi. Jedna od glavnih je da nalazište ne predstavljaju samo ostaci megalitskih građevina na površini, već da njegova unutrašnjost skriva stepenastu piramidu čiji je početak gradnje datiran u 27000 g. pr. Kr.! Dok većina arheologa to smatra neutemeljenim, za ljude tog kraja Gunung Padang oduvijek je bio sveto mjesto što potvrđuje i njegovo ime koje znači “planina prosvjetljenja”.
Drevna Olimpija
Olimpija, najveće svetište starog grčkog svijeta, mjesto je u kojem su se u antičko doba održavale igre posvećene Zeusu. Usporedno s atletskim, održavala su se natjecanja u umjetnosti i govorništvu te filozofske rasprave jer su se na Igrama slavile različite vrline i vještine. Igre su ukinute u 4. stoljeću, no ostavile su iskru koja će planuti krajem 19. stoljeća, potaknuta iskapanjem zadivljujućih spomenika u Olimpiji, te dovesti do oživljavanja modernih Olimpijskih igara. Plamen iz Olimpije i danas prenosi nešto od starog grčkog duha zajedništva, nadilaženja granica i prikaza postignuća.
Bolje učimo slušajući nego govoreći.
I vjetar i ljudi koji nastavljaju živjeti u blizini prirode još uvijek nam imaju puno za reći što ne možemo čuti unutar zidova sveučilišta.Thor Heyerdahl
