Riječ uredništva
Od najranijih vremena, mnogi su čovjekovi alati imali svoju korisnu i kreativnu stranu, ali i onu opasnu i destruktivnu. Uglavnom su stvarani s namjerom da čovjeku poboljšaju i olakšaju život te za opće dobro. Međutim, puno puta su neznanje i nesposobnost onih koji su ih koristili, prije negoli zla namjera, stvarali pogubne posljedice. U nekim slučajevima bila je očita njihova pogrešna ili nehumana upotreba, dok se u drugim to nije moglo odmah sa sigurnošću predvidjeti…
Aktualan primjer toga je i sve veća primjena umjetne inteligencije. Odnos prema njoj kreće se od oduševljenja pa i nekritičkog oslanjanja na njene usluge, do nepovjerenja i opreza zbog bojazni da bi mogla izmaknuti kontroli… Kao i u svim slučajevima do sada, morat ćemo učiti kako je i kada koristiti, svjesni da može olakšati život, brže riješiti određene probleme i obraditi goleme količine podataka. No, mi smo oni koji odlučujemo što ćemo sa svim njenim mogućnostima, zbog čega i kako ih interpretirati i odgovorno upotrijebiti. Nebrojeni stručnjaci i autori iz različitih područja, znanstvenici, prevoditelji, umjetnici i drugi, stvorili su ogromnu bazu vrijednih ostvarenja, danas globalno dostupnih, bez koje umjetna inteligencija ne bi imala izvor za rekreiranje “novih” sadržaja. Ali dublji smisao svemu može dati samo Čovjek koji traga za trajnim vrijednostima te inspiriran njima, uči i stvara nova i bolja humana djela za dobrobit svih.
Sadržaj
Izazov suživota s umjetnom inteligencijom
Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.
Fransic Bacon: O nevoljama
Pozivajući se na mudrost stoika, mitske i biblijske priče, engleski filozof, državnik i znanstvenik Francis Bacon u eseju O nevoljama uspoređuje blagostanje i nevolje i sagledava njihova dva lica. Oba iskustva nose izazove i prilike: blagostanje najbolje otkriva porok, a nevolja vrlinu; u blagostanju je vrlina umjerenost, u nevolji odvažnost. Iako je blagostanje poželjno i ugodno, nevolja je vrjednija za oblikovanje karaktera, razvoj moralne i duhovne snage.
Pozdrav
Pozdrav je svakodnevni mali čin čije vrijednosti postajemo svjesni tek kada se suočimo s njegovim izostankom. Ako nije tek usputan, pozdrav je znak dobre volje i poštovanja. Posvetimo li mu dužnu pažnju, on produbljuje naše odnose i postaje način međusobnog povezivanja. Čovjek je društveno biće koje samo u povezanosti s drugim ljudima može ispuniti svoju svrhu i zato pozdrav zahtijeva svjesno ponavljanje kako bismo gradili veze i razvijali se.
Flavije Klaudije Julijan – Car i filozof
Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.
Temelji rimskog prava
Rimsko pravo nije tek skup apstraktnih pravila jer rimski su pravnici stvarali pravo rješavanjem konkretnih slučajeva, rukovodeći se pri tome filozofskim idejama o pravu i pravednosti. Pod utjecajem grčke retorike i filozofije, počinju se oblikovati pravni pojmovi i pravna pravila. Rimski su pravnici zaslužni za stvaranje prava na čijim se temeljima razvilo važeće pravo europskih država, kao i suvremena pravna znanost.
David Brooks: Društvena životinja
Američki novinar David Brooks u knjizi Društvena životinja, podnaslova Skriveni izvori ljubavi, karaktera i postignuća, duhovito analizira što pokreće naše ponašanje i donošenje odluka. Svoja zapažanja iznosi kroz životne priče glavnih likova i potkrepljuje ih najnovijim znanstvenim otkrićima koja rasvjetljavaju nesvjesno. Tvrdi da na naše životne odluke više utječu naše emocije, nego razum i da nas od životinja ne razlikuje samo razum, nego i uzvišena priroda naših moralnih osjećaja i osjećaj zajedništva.
Ne može se izračunati sve što vrijedi, niti vrijedi sve što se može izračunati.
Albert Einstein
