Očekujući Novu Godinu
Kraj stare i početak nove godine prilika je da sagledamo vlastiti život i svijet u kojem živimo, da se osvrnemo unatrag i pogledamo prema budućnosti koja se prostire pred nama. Živimo u vremenu obilježenom krizama i mnogobrojnim nedaćama, ali to nije razlog za očajavanje i malodušnost. Vrijeme je da prihvatimo teškoće kao sastavni dio života i pokušamo probuditi nutarnju snagu da bi pronašli izlaz iz njih i hrabro nastavili dalje ususret sudbini.
Rabindranat Tagore – Čovjekove ograde i odvojenosti
Ako čovjeka predočimo kao stanicu u nezamislivo složenom organizmu Prirode, sve što čini samo za sebe ograđivanje je od cjeline, a posljedično i od jednog dijela sebe. U ulomku koji prenosimo iz djela Sadhana - Ostvarivanje života R. Tagora govori o potrebi nadilaženja tih ograda kako bi čovjek mogao izražavati svoje humane potencijale, osjećati se dijelom čovječanstva i Prirode.
Hermeneutika i etika
Naše moderno tehnološko doba nametnulo je potrebu za preispitivanjem i promjenom odgojnog i obrazovnog sustava. Ukrajinski filozof Sergej Borisovič Krimski ukazuje na hermeneutiku i etiku kao temelje novoga sustava koji trebamo izgraditi kroz komparativan pristup, praktičnost, kreativnost i jasnoću. Umjesto učenja informacija napamet, hermeneutika poučava razumijevanju smisla te humanizaciji ili etizaciji znanja.
Veslajući protiv struje
Ljudi bez smjera ili odredišta su poput trupaca bačenih u rijeku života koje nosi struja, sve dok ne nestanu s površine rijeke… No snagom volje, savladavajući pritom otpor grube materije, nastaje čovjek koji opirući se struji, putuje uzvodno rijekom života prema novom i boljem svijetu.
Strah od promjene
Navike u ponašanju, razmišljanju i izražavanju daju nam lažan osjećaj sigurnosti, pogotovo ako su usvojene samo zato što tako priliči vremenu u kojem živimo. Da bismo mogli autentično izražavati sebe, moramo ih preispitivati i mijenjati. Iako to znači suočavanje s nepoznatim i rizikom, promjena je prilika da rastemo kao ljudska bića.
Pismenost u svijetu i Hrvatskoj
Početak naše civilizacije određen je prema prvim pisanim tragovima kojima je čovjek nastojao izraziti sebe kao ljudsko biće. Iako se danas sve češće govori o važnosti informatičke pismenosti, važno je upozoriti da jedna petina svjetskog stanovništva još uvijek ne zna čitati ni pisati.
Francis Bacon – O ljepoti
Ma kako očaravajuća bila fizička ljepota, ona je poput ljetnih plodova koji se lako kvare i kratko traju. U ovom eseju Francis Bacon govori da je najljepša ona ljepota iz koje isijava vrlina kao iz dragog kamena.
Tolerancija i fundamentalizam
Fundamentalizam i fanatizam posljedica su urušavanja tradicionalnih vrijednosti koje nisu zamijenjene novima. Protuteža je filozofski, tolerantan pristup koji podsjeća na ono što nam je svima zajedničko: bezvremene i univerzalne vrijednosti koje možemo pronaći u različitim tradicijama.
Francis Bacon – O mladosti i starosti
Osim mladosti i starosti fizičkoga tijela, postoje i mladost i starost duše. U ovom eseju Francis Bacon govori o domišljatosti i poduzetnosti mladih te iskustvu i promišljenosti starih te kako međusobno uvažavanje i sloga vode ostvarivanju zajedničkog cilja.
Albert Schweitzer – Poziv na mir
Poučeni iskustvom dvaju svjetskih ratova mnogi su tijekom XX. stoljeća pozivali na mir i humano djelovanje. Taj je poziv čovječanstvu uputio i liječnik Albert Schweitzer prilikom preuzimanja Nobelove nagrade za mir 1954. godine.
Francis Bacon – O pratiocima i prijateljima
Francis Bacon u ovom eseju razmatra praktično pitanje odabira pratioca. Govori o opasnim i korisnim pratiocima uglednika, te kako se često u pratnji nađu oni koji vode računa o vlastitoj koristi, a ne o dobrobiti uglednika. Najboljim pratiocima smatra istinske prijatelje.
Francis Bacon – O ambiciji
Baconu je ambicija neumjerena težnja za napredovanjem u službi i uzdizanjem na položaju. Stoga u ovom eseju upozorava da ambiciozne ne bi trebalo birati na rukovodeće položaje, nego ljude vođene osjećajem dužnosti i dobra za narod.