kriza – Nova Akropola

O kulturi

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "građanin svijeta", 07-2025, Andrija Jončić, animalno, beskonačni napredak, četiri aspekta kulture, civilizacija, deklaracija, dobrota, drevni Egipat, društveni odnosi, ekološka niša, fanatizam, filozofija, humana evolucija, humane potrebe, humane vrijednosti, humani odnosi, humano, humano pravo, individualnost, istina, kompeticija, kreativnost, kriza, kulturno nasljeđe, ljepota, ljudska prava, ljudsko društvo, mit, moralna obaveza, moralne vrijednosti, Opća enciklopedija Leksikografskog zavoda, planet, pojam kultura, potrošačko društvo, povijest, pravda, primijenjena znanost, priroda, religija, stroj, sustav vrijednosti, suživot, tehnologija, umjetne potrebe, umjetnost, UNESCO|

Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.

Simboli nekad i danas

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2024, Ana Mustać, arhetip, C. G. Jung, Gospodar prstenova, Homo sapiens, Homo symbolicus, kolektivno nesvjesno, kriza, Logos, Mirce Eliade, mit, Platon, polarizacija, priroda, Sabine Leitner, svjetlost, tetoviranje, univerzalni zakoni, vatra, znanje|

Simboli su pratili ljudska bića od njihovih dalekih početaka. Prisutni su i danas, iako ih dominantna znanstveno-tehnička racionalnost marginalizira. Posredstvom simbola dolazimo do dubljeg razumijevanja života i nas samih. Sveopća kriza suvremenog svijeta posljedica je našeg odvajanja od dimenzije dohvatljive jedino simbolima. Za cjelovitiji pogled na svijet potrebno je sjediniti racionalno i simboličko mišljenje kako bi se razjedinjeni svijet iznova ujedinio.

Vladavina sebičnog ja

Categories: Aktualno|Tags: 09-2024, Adam Curtis, aktivni potrošač, Dijana Kotarac, dokumentarna serija The Century of the Self, dr. Wilhelm Reich, društvene mreže, Edward Bernays, ego, emocije, Fernand Schwarz, filozofija, Herbert Marcuse, individualizam, jastvo, kriza, libido, manipulacija masama, potrošački ego, potrošačko društvo, Sigmund Freud, solidarnost|

Freudovo istraživanje ljudskog ponašanja i njegovih nesvjesnih pokretača u Americi je sredinom prošlog stoljeća poslužilo za razvoj marketinških strategija. Vještim oglašavanjem poticane su želje, rasla je potrošnja i profit. Stvoreno je potrošačko društvo koje je zavladalo svijetom. Pošast konzumerizma te potom narcizma kulminirale su pojavom društvenih mreža. Ustoličen je sebični "ja", lišen svijesti o kolektivnom i općem interesu. Ipak, jačaju glasovi koji pozivaju na trezvenost, na buđenje solidarnih "ja" radi povratka zdravom suživotu.

Ukradena pažnja

Categories: Psihologija|Tags: "inferiornost ekrana", "okrutni optimizam", 10-2023, anksioznost, aplikacije, depresija, društvene mreže, ekrani, empatija, fenomen tzv. negativne sklonosti, Google, informacije, instrumentalno uvjetovanje, internet, Johann Hari, komunikacija, koncentracija pažnje, kriza, lajkovi, lažne vijesti, manipulacija, Marijana Starčević Vukajlović, mašta, mobitel, nastava na daljinu, oblikovanje ponašanja, psihičko zdravlje, psiholog Frederick Skinner, rastresenost, razvoj kognitivnih sposobnosti djece, rješavanje problema, sustav nagrade i kazne, svijest, tehnološki razvoj, Tristan Harris, virtualni svijet, voljna pažnja, YouTube|

Različite aplikacije i Internet s bezbroj informacija i zanimacija postali su gospodari naše pažnje. Virtualni svijet privlačniji nam je od stvarnog, a površne informacije od traganja za istinom. Mnoštvo informacija otežava fokusiranje na jednu pa prevladava površnost. Ukradena pažnja, knjiga britanskog novinara Johanna Haria, upozorava na rastući problem slabljenja sposobnosti koncentracije pažnje. Od toga se negativnog trenda možemo otrgnuti svjesnim usmjeravanjem pažnje na ono vrijedno i trajno.

Prije svega budi dobar

Categories: Filozofija|Tags: 07-2023, apatija, dužnost, Epiktet, etika, filozofija življenja, filozofska škola, Gilad Sommer, Helvidije Prisk, ideali, ideja dobrote, kriza, Laura Tenodi, ljudska psiha, Marko Aurelije, nutarnji ratnik, odgovornost, pohlepa, povijest čovječanstva, Rasprave, savjest, Senat, stoa, stoici, stoicizam, unutarnji svijet, Vespazijan, Zenon, životna iskušenja|

Nevidljivi uzroci krize vidljive u svim segmentima života nalaze se u samom čovjeku. Kriza je poticaj za traženje izlaza i promjene, i zato se iznova pitamo: kako živjeti dobrim, ispravnim životom? Najpraktičniji filozofski odgovor dali su stoici: odgovorno ispunjavajući vlastite dužnosti na najbolji mogući način. Nemamo kontrolu nad vanjskim okolnostima i ne možemo kontrolirati tuđe postupke, ali možemo svoje, ravnajući se po vlastitoj savjesti. Želimo li bolji svijet, sami moramo postati bolji ljudi.

Platon i svjetska kriza

Categories: Filozofija|Tags: 11-2015, Franko Maglica, Isabelle Ohmann, kriza, Platon, povijesni ciklusi, promjena, srednji vijek|

Današnji svijet razdiru mnogostruke krize u pozadini kojih se nalazi duboka kriza vrijednosti. Platon u više svojih djela obrađuje problem krize, stavljajući je u kontekst cikličnosti povijesti koja ima svoje uspone i padove. Kaže da kriza nastupa kada se izgube zdravi temelji kulture, a rješenje vidi u samom čovjeku. Ako se preporodi čovjek, preporodi se i društvo.

Kriza odgoja i obrazovanja – II. dio

Categories: Aktualno|Tags: 05-2015, filozofija, Krešimir Andjel, kriza, obrazovanje, odgoj, Sabine Leitner, zakon ciklusa|

Svaka je kriza točka preokreta koja traži ponovno sagledavanje postojećeg stanja. Kriza odgoja i obrazovanja odraz je krize zapadne civilizacije i traži propitivanje svrhe odgoja i obrazovanja, razumijevanja povijesti i kulture te vizije budućnosti.