Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva
Kintsugi, umijeće popravljanja dragocjene čajne keramike, jedan je od izraza tankoćutne japanske estetike. Mjesto loma spaja se lakom s primjesom zlata što joj daje dodatnu vrijednost i ljepotu. No, kintsugi je i životna filozofija. Napuknuća, okrhnuća i ožiljke koje vrijeme i život ostavljaju na predmetima i ljudima smatra se prirodnim slijedom događaja. Čovjek ih treba prihvatiti kao izvojevane životne bitke koje su ga učinile jačim, otpornijim i bogatijim za pokoje zlatno zrnce životne mudrosti.
Izvori plesa
Ples je oduvijek i posvuda bio sastavni dio sakralnih svečanosti i predstavljao način ostvarenja veze s ritmom prirode. Pripisivalo mu se božansko porijeklo i povezivalo ga se s prvobitnim pokretom stvaranja univerzuma. Odrazom tog praplesa Grci su smatrali i putanje zvijezda, što su nazivali "kozmičkim plesom". Ples je bio način nadilaženja trenutne stvarnosti i obnavljanja snage za započinjanje novog ciklusa života, bilo na nebu ili na zemlji.
Harmonija – sklad raznolikosti
Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.
Secesija
Secesija, stilski pravac s prekretnice XIX. u XX. stoljeće, zahvatila je cijelu Europu i prožela je sve umjetničke grane, a posebno upečatljiv trag ostavila je u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Umjetnici nadahnuće pronalaze u prirodi; oponašajući njezine forme ostvaruju spoj lijepog i korisnog. Secesija se javlja kao odgovor na industrijalizaciju i bezlične proizvode masovne proizvodnje. Njezini pokretači rade na oživljavanju umjetničkih obrta te stvaranju predmeta oblikovanih ljudskom rukom, u nastojanju da oplemene čovjekov život.
Klizalište
Klizališta, dio gradskih zimskih čari, već i letimičnom pogledu otkrivaju tri kruga klizača. Početnici se drže ograde i tek nakratko okušaju na ledu; oni u drugom krugu uče osnove samostalnog kretanja, dok središnji krug formiraju iskusni klizači. Pažljiviji pogled otkriva da je vježbanje, padanje i ustajanje sastavni dio procesa učenja i da postoji jasna analogija između umijeća klizanja i umijeća življenja, te da od sklada klizališta možemo izvući životne pouke.
Veliki sanjar Edward Burne-Jones
Jedan od posljednjih prerafaelita, engleski slikar Edward Burne-Jones, stvara poetsko-mistične kompozicije nadahnute mitologijom, legendama i književnim izvorima. U njegovim djelima bezvremene ljepote kao da se sluti ona nevidljiva stvarnost. Njegovo se stvaralaštvo poistovjećuje s umjetničkim preporodom tog vremena čija je temeljna odrednica bila ljubav prema lijepom, kojom se suprotstavio rastućem materijalizmu viktorijanske Engleske.
Svaki je čovjek umjetnik
Sve prisutniji fenomen virtualnih zabava i druženja priziva u sjećanje građanske salone i seoska prela i sjela kada su se ljudi okupljali i bili stvaralački aktivni i kreativni. Umjetnost je tada bila dio društvenog života, zajedno se plesalo i pjevalo u različitim prigodama. Svijet kao da je izgubio čar jer smo se danas ograničili na pasivno konzumiranje umjetnosti, bez vlastitog doprinosa. A smisao je umjetnosti da nas oplemenjuje, produhovljuje, istančava naš karakter kao i našu okolinu. Posebno kada smo i sami aktivni, kada probudimo umjetnika u sebi.
Srednjovjekovna estetika
Srednjovjekovna umjetnost bila je snažno prožeta kršćanstvom, no njezina estetika, odnosno filozofija umjetnosti, potječe iz antičkog svijeta, posebno neoplatonizma. Polazište je platonske i neoplatonske estetike u ideji da je ljepota svijeta slika i odraz idealne Ljepote, a kršćanske da je vidljiva zemaljska ljepota uprizorenje božanstva, odnosno Božje očitovanje u stvarima. Zajedničko im je da umjetničko djelo treba odražavati duhovnu bit stvari preko koje se može spoznati vrhovni princip ili Bog. Pri prosuđivanju ljepote presudan je um, a ne osjetila.
Filozofija umjetnosti
Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.
Rafaelovi crteži – Očima duše
Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.
Bharatanatyam – plesna priča bogova i ljudi
Plesna drama bharatanatyam, nastala na krajnjem jugu Indije objedinjuje ples, glazbu, glumu i poeziju. Sadrži elemente stare religije Dravida i brahmanizma te kulta boga Šive. Kao i svaka tradicionalna umjetnost, povezana je s religijskim idejama koje umjetnici nastoje što vjernije prenijeti. Sastavljena od niza cjelina, bharatanatyam se uspoređuje s ulaskom u hram, prilaženjem oltaru, uspostavom komunikacije te potpunim stapanjem s božanskim.
Akira Kurosawa – Plemenitost iza filmske kamere
Akira Kurosawa, japanski filmski redatelj i scenarist impresivnog filmskog opusa, jedan je od najoriginalnijih autora svjetske kinematografije. Njegovi filmovi nadahnuti su japanskom tradicijom, ali i zapadnim književnim klasicima (djelima Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea), a karakterizira ih besprijekorna tehnička izvedba. Snažno je utjecao na cijelu zapadnu kinematografiju i redatelje te nastavlja biti uzorom sedme umjetnosti širom svijeta. Ostao je zapamćen kao umjetnik s dubokim osjećajem za ljudsku dramu.