Kakuzo Okakura – Knjiga o čaju
Knjiga o čaju nastala je kao izraz ljubavi i poštovanja prema japanskoj kulturi čije su izvorne vrijednosti blijedile pod pritiskom moderne zapadne kulture. Kroz nju nas Kakuzo Okakura na primjeru jednostavnosti čajne ceremonije vodi prema skrivenom smislu i ljepoti onog običnog koje često podcjenjujemo. Sudjelovanjem u nečemu što je naoko jednostavno, čajna je ceremonija omogućavala sudionicima uroniti u vlastiti unutrašnji mir i doživjeti osjećaj jedinstva sa svijetom.
Fotografija i filozofija
Fotografija je uhvaćeni trenutak u vremenu koji može odražavati samo ono vidljivo oku, ali na dubljoj razini i ideju izraženu kroz materijalno. Filozof koji traga za nematerijalnim vrijednostima i uočava ih u pojavnom, može ih "uhvatiti" i prenijeti pomoću fotografije. Fotografija koja uspije prenijeti neki viši smisao nalazi odaziv kod onoga koji traga. Zato i fotografija može probuditi filozofa.
Julia Margaret Cameron – Poezija portreta
Iako je fotografija u XIX. stoljeću bila novi medij, prevladavalo je mišljenje da treba služiti dokumentiranju i biti tehnički savršena, zbog čega se dobrom fotografijom smatralo ukočeno poziranje ispred formalne pozadine. Engleska fotografkinja Julia Margaret Cameron među prvima je tehničkim poigravanjem i nastojanjem da fotografijom prenese i karakter osobe usmjerila fotografiju prema njezinom umjetničkom aspektu.
O ljepoti
U svojoj biti ljepota je arhetip koji može biti izražen kroz materijalno te je tada možemo doživjeti fizičkim osjetilima. No, razvoj nutarnjih osjetila omogućuje nam vidjeti srcem i očima uma ono bitno iza zastora materijalnog. Zbog toga granice naše percepcije nisu i granice onoga što možemo pojmiti.
Bernini – virtuoz u kamenu
Gian Lorenzo Bernini najznačajniji je predstavnik talijanskog baroka, arhitekt i umjetnik čijim su se radovima divili pape i europski vladari. Zbog virtuoznosti u obradi mramora i stvaranja kipova koji se doimaju živima, nazivali su ga drugim Michelangelom. Njegovi su projekti Vatikanu dali prepoznatljiv izgled, a preko njih utjecao je na generacije europskih umjetnika.
Istinska poezija
Poezija je oduvijek imala važnu ulogu u životu ljudi. Oblik je oponašanja i prenošenja ljepote te ju je lakše osjećati nego definirati. Ono što nazivamo "istinskom poezijom" mora biti neograničeno prostorno-vremenskim okvirom, lako razumljivo i lijepo. Takva djela poezije prenose se na krilima nadahnuća kroz pjesnika osvjetljavajući i oplemenjujući naš život.
Umjetnost kao simboličko izražavanje
Umjetnost posredstvom simbola ima snagu komunicirati s onim duboko intimnim, intuitivnim u čovjeku, zahvaljujući jeziku simbola koji je intuitivan i evokativan, i prirodnom nas analogijom povezuje s idejama bez posredovanja uma. Umjetnost tako može probuditi u čovjeku sjećanje na uzvišene arhetipove i istine te otvoriti vrata dubljoj, ljepšoj stvarnosti.
Prerafaeliti – J. W. Waterhouse
Bratstvo prerafaelita osnovala je skupina mladih engleskih slikara i pjesnika sredinom XIX. stoljeća s ciljem obnove britanske umjetnosti i prikazivanja ideje ljepote u umjetničkim djelima. Iako su prerafaeliti kratko djelovali, njihova je vizija umjetnosti svojom svježinom nadahnula mnoge kasnije umjetnike poput J. W. Waterhousea.
Oponašanje prirode u stvaralačkom procesu
Je li umjetnost čisto stvaralaštvo ili umijeće oponašanja? Odgovor je: i jedno i drugo. Jer ne postoji ništa što nije dio prirode, a stvaranje se temelji na sposobnosti kombiniranja postojećih elemenata. No, stvarna umjetnost podrazumijeva i buđenje nutarnjeg oka, stavlja umjetnika u doticaj s onim nevidljivim, uslijed čega njegova djela zrače magičnom snagom uzvišene ljepote koja pokreće dušu.
Seigaiha – Ocean u svili
U Japanu okruženom morem, najtipičniji i najčešće korišteni motiv oponaša valove i naziva se seigaiha. To je ujedno jedan od nekoliko tradicionalnih japanskih motiva "povoljnog predznaka" za koje se vjerovalo da donose sreću i mir.
Umjetnost i stvaranje
Ono čemu se divimo u istinski vrijednim umjetničkim djelima nije skup poteza, gesta ili zvukova, nego sklad forme koji odražava određenu ideju. Koliko je umjetnik uspio dohvatiti i kanalizirati tu ideju tijekom stvaralačkog procesa, toliko djelo odražava određenu transcendentalnu vrijednost. Djelu, koje su umjetnikove ruke svjesno napravile, udahnut je život i nastavlja živjeti neovisno o njemu.
Umjetnost i ljepota
Jezik umjetnosti komunicira s onim intuitivnim u nama, stavljajući čovjeka u neposredan dodir s idejama bez uključivanja procesa mišljenja. Stoga je umjetnost bliža osjećaju i senzibilnosti nego razmišljanju i razumijevanju. Platon kaže da čovjek dolazi u dodir s arhetipom ili idejom Ljepote u onoj mjeri u kojoj smo uspjeli probuditi naše nutarnje opažanje.
