Plovimo proljetnim vodama i nošeni tim valom u ovom broju govorimo o proljeću, mašti, poeziji, hrabrosti, sreći…
Buđenje prirode mnogi su pjesnici utkali u svoj poetski svijet, nalazeći u njemu snažan stvaralački poticaj. Probuđena priroda slika je i prilika ljepote, mladosti, radosti, zanosa… Poneseni ljepotom prirode renesansni su je umjetnici oponašali u svojim djelima u stihu i slici. Leonardu da Vinciju slikarstvo je nijema poezija, a poezija slijepo slikarstvo. Lijepo govori jezikom sklada i čistoće koji izaziva osjećaj ushita i uzdiže dušu prema nebeskim visinama.
Dok je za čovjeka tradicije priroda živa, oduhovljena te je kao i čovjek prožeta nevidljivim božanskim koje rasvjetljava njegovu sudbinu, povezujući ga s drugim bićima i s izvorom kreacije, moderni čovjek obično doživljava sebe i prirodu kao dva odvojena svijeta. U tako razdvojenoj viziji stvarnosti, čovjeku sve više izmiče pravi smisao života, što ga čini dezorijentiranim, otuđenim i nesretnim. K tome je vrtoglavi moderni način života doveo do gubitka izvorne ljudskosti, zdrave radosti i harmonije.
Čovjek se sve više intuitivno okreće prirodi, pronalazi spas u smirujućem okrilju Majke Zemlje, čiji se dan obilježava svake godine 22. travnja događanjima posvećenim očuvanju i zaštiti prirode ugrožene – kakvog li paradoksa – čovjekovim neodgovornim ponašanjem i neznanjem.
U potrazi za izgubljenim vremenom i smislom, povratak prirodi i prirodnom nameće se kao nasušna potreba modernog čovjeka. Da bi se krenulo naprijed, trebalo bi se odkameniti i vratiti izvorima te obnovljeni krenuti iznova…
Pod proljetnim Suncem rađa se novi život. Okrijepimo se njegovom svjetlošću i svježinom, otvorimo oči za skrivene stvarnosti koje daju viziju, šire krila i otkrivaju smisao našeg postojanja. To će nas dovesti u sklad s prirodom i vratiti nam izgubljenu radost življenja.
Proljeće
Nakon prividne smrti prirode koju donosi zima, proljeće je čudo buđenja, prilika za preporod onog dobrog i lijepog koje spava u našoj nutrini te poziv da se sve počne iznova. Svake godine poučava vještini stalne svježine one koji ga vide. Buđenje bi za čovjeka značilo potpuno živjeti svaki dan, a cvjetanje živjeti snove koji će se nakon punine Ljeta pretvoriti u zlatne plodove i sjemenke.
Što je mašta?
Maštu nerijetko zamjenjujemo s fantazijom, dok je u tradiciji bila jedna od najvažnijih osobina ljudske psihe bez koje bi napredak čovječanstva bio nemoguć. Ta sposobnost čovjeka da uzdigne svijest i uspostavi kontakt s duhovnim svijetom, omogućuje stvaranje vjerne slike čistih ideja. Sva velika djela istinskih umjetnika i istraživača djela su mašte, dok su ona koja odražavaju prolazni svijet i psihu umjetnika posljedica fantazije i nemaju snagu inspiracije kao djela mašte.
Istinska poezija
Poezija je oduvijek imala važnu ulogu u životu ljudi. Oblik je oponašanja i prenošenja ljepote te ju je lakše osjećati nego definirati. Ono što nazivamo “istinskom poezijom” mora biti neograničeno prostorno-vremenskim okvirom, lako razumljivo i lijepo. Takva djela poezije prenose se na krilima nadahnuća kroz pjesnika osvjetljavajući i oplemenjujući naš život.
Shakespearovi soneti
William Shakespeare, engleski književnik i jedan od najvećih svjetskih dramatičara, svoja je duboko filozofska razmišljanja o smislu života, smrti i trajnim duhovnim vrijednostima unio i u svoja djela. Jedan od načina njegova izražavanja bio je i sonet čija se forma od triju katrena i jednog dvostiha povezanih rimom njemu u čast naziva Shakespeareov ili elizabetanski sonet.
Tirtej – spartanski ideal heroja
Nakon što je drugi ustanak Mesenjana ozbiljno ugrozio njihov grad, Spartanci traže pomoć Atenjana koji im, umjesto vrsnog stratega i vojskovođe, šalju starog i hromog Tirteja. Iako legenda kaže da nije mogao podignuti mač, mudri je Tirtej svojim ratničkim elegijama okupio Spartance oko njihovih zakona, kralja i domovine, nadahnuo ih da posvete život ostvarenju “onoga što dolikuje čovjeku” – dostojanstvu i časti, te spremnosti i hrabrosti da se nose sa životnom izazovima, što ih je dovelo do pobjede.
Voda – osjetljiva ravnoteža prirode
Ekološki je sustav zadivljujuće organiziran. Sve su karike u tom lancu u dinamičkoj ravnoteži, a lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika. U tom smislu održavanja prirodne ravnoteže, ruski znanstvenik dr. Sergej A. Ostroumov ističe važnost vodenih organizama. Čovjekova je dužnost ne ugrožavati ostale karike lanca kojemu i sam pripada, ne zbog nametnutih mu propisa i zakona, nego zbog osjećaja odgovornosti.
Sreća u Zemlji zmaja
Zabačena i stoljećima izolirana Kraljevina Butan pažnju svjetske javnosti privukla je kada je kao pokazatelj napretka i blagostanja zemlje odredila “bruto nacionalne sreće”. Naime, BDP može prikazati ekonomsko i materijalno stanje zemlje, ali ne i kvalitetu života koju u Kraljevini Butan nastoje postići ravnotežom materijalnih uvjeta i tradicionalnih budističkih vrijednosti poput suosjećanja, zajedništva, nesebičnosti i samilosti.
Posvetite se upoznavanju sebe.
Riječ je o najtežoj zadaći na svijetu.Miguel de Cervantes Saavedra (1547. – 1616.)
