José Saramago – Vratimo se filozofiji
José Saramago portugalski je književnik, novinar i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1998. godine. Uoči 2000. godine za skup književnika u Oviedu napisao je rad Koji bi bili ciljevi za novo tisućljeće?, u kojem poziva čitatelja da se okrene onome što mu donosi sutrašnji dan, da se okrene onom najboljem u sebi i bližnjima, da živi jednostavno, skromno i odgovorno, odnosno da se vrati filozofiji...
Francis Bacon – O odgađanju
Poslovica kaže da se izgovorena riječ, odapeta strijela, protekli život i propuštena prilika ne mogu vratiti. U eseju O odgađanju Francis Bacon prepoznavanje prilike naziva najvećom mudrošću. Zrelost ili nezrelost prilike potrebno je dobro odvagati jer preuranjeno djelovanje može biti jednako štetno kao i odgađanje.
Što je kultura?
Kultura kao sveukupno kreativno ostvarenje u odnosu prema onome što je stvorila priroda, svojstvena je samo ljudima. Ona je proces i sredstvo koje ljudima omogućuje izražavanje vlastitog potencijala. Potrebno nam je poznavati različite kulture jer svaka od njih izražava različite strane naše prirode.
Ljubav prema prirodi
Kada bi nestale sve knjige i bilo izbrisano znanje koje čovjek posjeduje, do njega bismo mogli ponovno doći učenjem iz prirode. Kada se čovjek doista iznutra osjeti njenim dijelom, može prepoznavati govor planine, mora, vjetra, životinja, zvijezda i neba, biljaka, i učiti od njih.
Može li cilj opravdati sredstvo?
Često se kaže da cilj opravdava sredstvo. No, kaže se i da uspjeh nije u ostvarenju cilja, nego u putovanju prema njemu. Postupci kojima nastojimo ostvariti cilj neodvojivi su od njega i od naših namjera. Ako nam je cilj plemenit, takva ćemo sredstva i birati da bismo ga ostvarili.
Sreća u Zemlji zmaja
Zabačena i stoljećima izolirana Kraljevina Butan pažnju svjetske javnosti privukla je kada je kao pokazatelj napretka i blagostanja zemlje odredila "bruto nacionalne sreće". Naime, BDP može prikazati ekonomsko i materijalno stanje zemlje, ali ne i kvalitetu života koju u Kraljevini Butan nastoje postići ravnotežom materijalnih uvjeta i tradicionalnih budističkih vrijednosti poput suosjećanja, zajedništva, nesebičnosti i samilosti.
Voda – osjetljiva ravnoteža prirode
Ekološki je sustav zadivljujuće organiziran. Sve su karike u tom lancu u dinamičkoj ravnoteži, a lanac je jak koliko je jaka njegova najslabija karika. U tom smislu održavanja prirodne ravnoteže, ruski znanstvenik dr. Sergej A. Ostroumov ističe važnost vodenih organizama. Čovjekova je dužnost ne ugrožavati ostale karike lanca kojemu i sam pripada, ne zbog nametnutih mu propisa i zakona, nego zbog osjećaja odgovornosti.
Proljeće
Nakon prividne smrti prirode koju donosi zima, proljeće je čudo buđenja, prilika za preporod onog dobrog i lijepog koje spava u našoj nutrini te poziv da se sve počne iznova. Svake godine poučava vještini stalne svježine one koji ga vide. Buđenje bi za čovjeka značilo potpuno živjeti svaki dan, a cvjetanje živjeti snove koji će se nakon punine Ljeta pretvoriti u zlatne plodove i sjemenke.
Renesansa
Svaka kultura ima svoje rođenje, razvoj, zrelo doba, starost i na kraju smrt. To je izraz prirodnih zakona koji se ne odnose samo na materijalne, nego i na kulturne forme. U tom kontekstu, renesansa je periodični preporod humanih i kulturnih vrijednosti.
Francis Bacon – O čuvanju zdravlja
Najbolji lijek za očuvanje zdravlja je poznavanje svojih navika prehrane, sna, aktivnosti, odnosno naše vlastito zapažanje što nam čini dobro, a što nam škodi te odluka što možemo uzimati, a što je bolje ostaviti. Bacon upozorava da je potrebno čuvati se naglih promjena te da je potrebno razlikovati ono što se općenito smatra dobrim i zdravim od onoga što odgovara našem tijelu.
Sloboda
Sloboda je jedna od onih riječi koje uobičajeno smatramo stopostotno pozitivnima. No, svako naše djelovanje, pa i nedjelovanje, imat će posljedice i to ne samo za nas same, nego i za cjelinu kojoj pripadamo. Zbog toga je uz slobodu usko vezana odgovornost.
Josipa Glembay
Josipa Glembay, učiteljica, pedagoginja i spisateljica, svojim je radom ostavila dubok trag u kulturnom razvoju tada njemačkog Osijeka. Svoja je životna iskustva sažimala u aforizme koji su kasnije objavljeni pod naslovom Iskre pod pepelom. Misli koje su joj često tijekom života bile podsjetnik i ohrabrenje prenijela je čitatelju kao iskre koje mogu potaknuti i druge ljude.