Sofija Stepanovska – Nova Akropola

Pouka o blagostanju

Categories: Aktualno|Tags: "prirodno pravo", 09-2025, Adam Smith, američka Deklaracija o neovisnosti, Art Buchwald, Deklaracija o univerzalnim ljudskim pravima, duhovnost, duša, Edmund Burke, filozofi, Gilad Sommer, glad, John Locke, Konfucije, konzumacija droga, materijalni napredak, materijalno blagostanje, Platon, produktivnost, siromaštvo, sloboda, smrtnost, Sofija Stepanovska, Svjetska banka, Thomas Jefferson, udobnost, vlasništvo, život u zajednici|

Današnja globalna civilizacija dosegnula je razinu materijalnog blagostanja i udobnosti kao nijedna druga civilizacija u povijesti. Ipak, takvo blagostanje nije jamstvo sreće. Zaokupljeni udobnošću, okrenuli smo se sebi, otuđili od svojih bližnjih te izgubili dodir sa suptilnijim aspektima stvarnosti. To se odražava u padu kulturnih vrijednosti, moralnosti i drugim zabrinjavajućim pojavama. Za život u punini potrebno je više od materijalnog blagostanja, a to je ispunjenje nematerijalnih humanih potreba.

Trebamo li nove sustave ili nove ljude?

Categories: Aktualno|Tags: 07-2025, aristokracija, jednakost, oligarhija, Platon, plutokracija, politički sustav, politika, pravda, Sabine Leitner, sistemsko razmišljanje, sloboda, Sofija Stepanovska, timokracija, univerzalni zakoni|

Priroda razvija strukture i obrasce, odnosno sustave unutarnjih veza i odnosa u kojima je sve povezano i međuovisno. Po uzoru na prirodu, stvaraju ih i mijenjaju i ljudi predvođeni vizionarima i vođama. Svaki sustav je usmjeren na postizanje određenog cilja; bez njega nije moguće udružiti napore prema zajedničkom cilju. Sustavi odražavaju naše vrijednosti; bolje sustave mogu stvoriti samo bolji ljudi koji shvaćaju da je uz materijalnu stranu čovjeku potreban i viši smisao života.

Toksična moda

Categories: Aktualno|Tags: 02-2025, aktivizam, Aralsko jezero, arsen, Fashion's Dirty Secrets, insekticidi, Irokezi, kadmij, Kantov kategorički imperativ, karcinomi, metan, modna industrija, odjeća, odlagalište, olovo, opasne kemikalije, organski pamuk, otpad, otrovne kemikalije, pamuk, pesticidi, Prljave tajne mode, proizvođači tekstila, rabljena odjeća, rijeka Citarum, Sabine Leitner, Sofija Stepanovska, staklenički plin, toksini, voda, zagađivači okoliša, živa|

Modu obično ne dovodimo u vezu sa zagađenjem okoliša. No sama proizvodnja pamuka zahtijeva goleme količine vode i pesticida, a otrovne kemikalije za bojanje odjeće onečišćuju rijeke. Modna industrija k tome stalno smišlja modne novitete i marketingom potiče ljude da budu u trendu pa se kupuje više odjeće nego što je potrebno. Stoga velik dio nosive odjeće završava kao otpad. Šteta po okoliš je golema. Nužno je otrježnjenje u vidu odgovorne kupnje i obuzdavanja potrošnje.

Suradnja, zakoni i mit – temelji civilizacije

Categories: Aktualno|Tags: 12-2023, aktivni graditelj, Anthony Clifford Grayling, barbarstvo, civilizacija, eho-komore, Gospodar prstenova, Homo Deus, individualizam, mit, moral, odgovornost, pasivni primatelj, polarizacije, prava, pripovijedanje, Sabine Leitner, sapiens, Sofija Stepanovska, Tolkien, Unstoppable Us, Yuval Noah Harari|

Nesuglasja i polarizacije u društvu, nepovjerenje u sustave i u napredak općenito, povlačenje u vlastite tvrđave, stvarnost je našeg vremena. Želimo li prevladati podjele i postići slogu, trebamo izaći iz vlastitih utvrda i ponovno naučiti međusobno surađivati. Da bismo ostvarili suradnju, nužno je poštivati pravila i zakone koji su temelj civilizacije. Također je nužno da umjesto pasivnih promatrača postanemo aktivni graditelji zdravih sustava za buduće generacije.

Rasizam – fenomen modernog doba

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", "divlji" narodi, "građanin svijeta", 09-2023, antropologija, barbari, civilizirana Europa, Claude Lévi-Strauss, Diderotova enciklopedija, druga rasa, Fernand Schwarz, fizičke razlike, grof de Buffon, grupna ideologija, homogenizacija društva, humanost, jedinstvena kultura, kolonijalna osvajanja, ljudska povijest, ljudski potencijali, ljudsko iskustvo, logika dominacije, model degeneracije, moderni čovjek, multikulturno društvo, Povijest prirode, predrasude, primitivac, promicanje različitosti, prosvjetiteljstvo, Rasa i povijest, razum, religije, renesansa, rimski građanin, Rimsko Carstvo, savez, segregacija, Sofija Stepanovska, staroegipatsko društvo, superiornost civiliziranog čovjeka, superiornost kulturnih nacija, tolerancija, vjerska ili etnička netrpeljivost, Voltaire, zajednički korijeni, zakon, znanstvene klasifikacije|

Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.

Određuju li geni našu sudbinu?

Categories: Znanost|Tags: 02-2018, Conrad Hal Waddington, epigenetika, genetika, nasljeđivanje, Sofija Stepanovska, sudbina|

Genetsko naslijeđe nam dosta toga određuje, iako to nisu nepromjenjivi zapisi koji definiraju našu sudbinu. Epigenetika, nova grana genetike, govori o unutarnjim i vanjskim poticajima koji utječu na aktiviranje gena te odlučuju hoće li se oni aktivirati ili ne. Promjene na aktiviranim genima postaju zapisi koji se nasljeđuju. Epigenetika nam daje do znanja da naš način života utječe na našu sudbinu, ali i na ono što ćemo prenijeti potomcima.

Kako komuniciraju biljke?

Categories: Fenomeni|Tags: 05-2017, alelopatija, herbicidi, Irena Petak, mikoriza, Plinije, simbioza, Sofija Stepanovska, Teofrast|

Biljni svijet obično doživljavamo kao statičan i nepokretan, no on je puno složeniji nego što se pretpostavlja. Biljke primaju i prenose informacije, komuniciraju na sebi svojstven način međusobno, sa životinjskim i ljudskim svijetom te s okolišem kojim su okružene. Direktni ili indirektni utjecaj jedne biljke na drugu, poznat još u antičko doba, danas je posebno aktualan u nastojanju pronalaženja novih rješenja koja bi zamijenila štetne herbicide.

Arhita iz Taranta – filozof i vladar

Categories: Filozofija|Tags: 02-2017, Aristoksen, Aristotel, Ciceron, država, Eudoks s Knida, Filolaj, filozof vladar, kvadrivium, Magna Graecia, matematika, mjera, muzika, O biću, O duši, O počelima, O prijateljstvu, O suprotnostima, O svemiru, pitagorejska škola, Platon, Sofija Stepanovska, trivium|

Platonov suvremenik, grčki filozof i vladar, Arhita iz IV. st. pr. Kr. predstavnik je pitagorejske filozofske škole i karika je u lancu prijenosa pitagorejskog učenja sve do renesanse. Ostvario je značajan doprinos na područjima aritmetike, geometrije, mehanike, fizike i glazbe. Matematiku povezuje s etikom i politikom pomoću umijeća mjerenja, antičkog ideala povezanog s vrlinom umjerenosti. Arhita je poslužio Platonu kao uzor vladara filozofa koji u njegovoj Državi ostvaruje ideal pravednosti.

Platonovo sedmo pismo

Categories: Filozofija|Tags: 05-2016, Dionizije Mlađi, Dionizije Stariji, država, filozof vladar, Platon, Sedmo pismo, Sirakuza, Sofija Stepanovska, tiranija, tiranin|

Platonovo Sedmo pismo govori o ideji filozofa vladara koji, prije svega, vlada sobom i stekao je dovoljno životnog iskustva da bi mogao upravljati državom. Mudar je i pravedan, posjeduje praktično znanje, umjeren je, hrabar i razborit, te stalno preispituje vlastite postupke. S tom je idejom Platon otputovao u Sirakuzu te je na takav način života i vladanja nastojao potaknuti njezine tiranske vladare.

Sreća u Zemlji zmaja

Categories: Aktualno|Tags: 04-2016, Botanta, bruto društveni proizvod, bruto nacionalna sreća, Druk Yul, Kraljevina Butan, Sofija Stepanovska, sreća|

Zabačena i stoljećima izolirana Kraljevina Butan pažnju svjetske javnosti privukla je kada je kao pokazatelj napretka i blagostanja zemlje odredila "bruto nacionalne sreće". Naime, BDP može prikazati ekonomsko i materijalno stanje zemlje, ali ne i kvalitetu života koju u Kraljevini Butan nastoje postići ravnotežom materijalnih uvjeta i tradicionalnih budističkih vrijednosti poput suosjećanja, zajedništva, nesebičnosti i samilosti.