Platonovo Sedmo pismo govori o ideji filozofa vladara koji, prije svega, vlada sobom i stekao je dovoljno životnog iskustva da bi mogao upravljati državom. Mudar je i pravedan, posjeduje praktično znanje, umjeren je, hrabar i razborit, te stalno preispituje vlastite postupke. S tom je idejom Platon otputovao u Sirakuzu te je na takav način života i vladanja nastojao potaknuti njezine tiranske vladare.
Zabačena i stoljećima izolirana Kraljevina Butan pažnju svjetske javnosti privukla je kada je kao pokazatelj napretka i blagostanja zemlje odredila "bruto nacionalne sreće". Naime, BDP može prikazati ekonomsko i materijalno stanje zemlje, ali ne i kvalitetu života koju u Kraljevini Butan nastoje postići ravnotežom materijalnih uvjeta i tradicionalnih budističkih vrijednosti poput suosjećanja, zajedništva, nesebičnosti i samilosti.
Sokratov suvremenik i sugrađanin Izokrat bio je najbolji antički učitelj retorike. Njegova je škola imala uporište ne samo u teoriji retorike, nego i u praktičnoj primjeni filozofije. Smatrao je da filozofija služi boljem razumijevanju etičkih i političkih problema, a retorika jasnijem i uvjerljivijem izražavanju mišljenja. Na obrazovnom modelu njegovih retoričkih škola temeljio se europski obrazovni sustav sve do XVIII. stoljeća.
Poučeni iskustvom dvaju svjetskih ratova mnogi su tijekom XX. stoljeća pozivali na mir i humano djelovanje. Taj je poziv čovječanstvu uputio i liječnik Albert Schweitzer prilikom preuzimanja Nobelove nagrade za mir 1954. godine.
Kao važan dio stare grčke kulture, simpozij je podrazumijevao druženje uz glazbu i ples, te rasprave o filozofiji, ljubavi, poeziji, glazbi, politici, mitovima, kao i o životnim problemima. Recitirale su se pjesme i pjevale himne u čast bogovima. Vođenje privatnih razgovora smatralo se neprimjerenim. Svaki je govor trebao biti izrečen pred svima i s pravom mjerom.
Svojim živopisnim bojama i oblicima leptiri oduvijek nadahnjuju ljepotom i tajanstvenom snagom preobrazbe. Na renesansnim prikazima Psiha je prikazivana kao
Rimski grad Andautonija danas spava pod turopoljskim selom Ščitarjevo. Ovo sjecište trgovačkih putova izgrađeno je u I. stoljeću na mjestu na kojem je obitavalo ilirsko pleme Andautonaca.
Zamislimo pticu s rasponom krila od tri metra. Velika, zar ne?! No, to nije ptica s nekih dalekih oceanskih otoka,
Nedaleko od Pule nalaze se ostaci starog grada Nezakcija - glavnog središta ilirskog plemena Histra po kojemu je Istra i dobila naziv. Na ovom prostoru su se od davnina sastajali i križali mediteranski trgovački putovi.