Jesen sa svojom raskošnom paletom boja još jednom potvrđuje da je priroda sama najveći umjetnik i izvor nadahnuća. Njene tople umirujuće boje odišu harmonijom i ispunjavaju nas mirom i skladom.

Harmonijom se označava usklađen, uravnotežen odnos dijelova u cjelini – primjerice boja ili zvukova – ugodan oku, odnosno uhu. Primjećujemo je u vidljivom i nevidljivom, ona je prava mjera koja je bila glavni ideal cjelokupne grčke misli, a njen su ključ uvijek prisutne, skrivene proporcije ili odnos između određenih veličina izražen brojem.

Pitagora uči da je sve broj i da je harmonija univerzalni kozmički zakon kojemu je sve podčinjeno. On govori o harmoniji u kretanju nebeskih tijela iz čega proizlazi savršena muzička harmonija, muzika sfera, koja nam je nečujna jer smo od rođenja okruženi njome. Ta nebeska harmonija i ritam uzor su ljudskoj muzici i sredstvo za uspostavu sklada. Pitagorin suvremenik Konfucije također je govorio da muzika potječe s Neba te je u njoj vidio sredstvo usavršavanja ljudskog srca i društva. Muzika je ključan element odgoja i obrazovanja i u Platonovoj državi jer ima moć uspostave reda, umjerenosti i uljudnosti. No, Platon upozorava da “nesređene novotarije” u muzici mogu poljuljati državu i da zato treba imati budne stražare.

Suvremena glazba, u skladu s našim vremenom zaborava bitnog, uglavnom služi kao zabava i razbibriga. Zapostavljena je prava mjera i potreba nečujne muzike koja nam može pomoći razlučiti ono bitno od onog nebitnog i suvišnog, omogućiti preispitivanje i povratak jednostavnim, zdravim i čistim harmonijama koje oplemenjuju i vode idealu dobra i ljepote.

Da bismo ponovno uhvatili ritam s prirodom, obratimo pažnju na ono čime se okružujemo jer postajemo ono što mislimo, a na neki način i ono što slušamo…

FILOZOFIJA

Pitagorino učenje – I. dio

Suprotno današnjem shvaćanju toga pojma, Pitagori i njegovim učenicima matematika je bila više od znanosti o brojevima. Matematika kao jezik simbola omogućavala je razumijevanje prirodnih zakona. Temelj pitagorejskog učenja je harmonija, jedan od prirodnih zakona, princip reda kozmosa koji se odražava i kao vrlina, muzička harmonija ili kao muzika sfera u kretanju nebeskih tijela…

ZNANOST

Kugla i krug

Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.

GLAZBA

Lira

Lira je jedan od najstarijih instrumenata i preteča mnogim današnjim gudačkim instrumentima. Budući da je u tradiciji muzika štovana kao dar bogova, i otkriće instrumenata pripisivalo se bogovima. U Egiptu se tako pronalazak lire pripisivao bogu Tothu, dok je u antičkoj Grčkoj bila Apolonov i Orfejev atribut, simbolizirajući inspiraciju i harmoniju.

AKTUALNO

Francis Bacon – O odgađanju

Poslovica kaže da se izgovorena riječ, odapeta strijela, protekli život i propuštena prilika ne mogu vratiti. U eseju O odgađanju Francis Bacon prepoznavanje prilike naziva najvećom mudrošću. Zrelost ili nezrelost prilike potrebno je dobro odvagati jer preuranjeno djelovanje može biti jednako štetno kao i odgađanje.

Isak Levitan - Zlatna jesen

SLIKARSTVO

Isak Levitan – Pjesme bez riječi

Isak Iljič Levitan jedan je od najznačajnijih ruskih umjetnika XIX. stoljeća. Nadahnuće je pronalazio u prirodi, pa su tako česti motivi njegovih slika osamljena mjesta u prirodi, šume, rijeke, nepregledna prostranstva… Iako na njegovim platnima uglavnom nema ljudi, jednostavni i prirodni pejzaži metaforički uspijevaju snažno predočiti psihička stanja, osjećaje i težnje.

PRIRODA

Park prirode Telašćica

Park prirode Telašćica obuhvaća jugoistočni dio Dugog otoka. Ljepota prirode tog komadića raja očarava i nadahnjuje. Tri su najznačajnija fenomena toga Parka prirode: Telašćica – najveća prirodna luka na Jadranu, Stene – južna obala koja završava strmcima tektonskog podrijetla, i slano jezero Mir.


Život bježi dok u životu odgađamo.
Sve drugo je, moj Lucilije, tuđa svojina,
samo vrijeme je naše:
priroda nam je dala jedino taj
prolazni i nepostojani posjed …
No nitko ne misli da je učinio grešku ako je
izgubio vrijeme,
a ono je jedina stvar koju je dobio, a koju ne može vratiti.

Seneka, Pisma Luciliju