Ono što čovjek ostvaruje posljedica je vrijednosti koje pokreću njegovo djelovanje. Svjesno vrednovanje onoga što ulazi u naš život potvrda je inteligentnog načina života.
Premda pojam vrijednost može izgledati apstraktno, ipak vrijednosti postoje u svakom društvu te iznimno utječu na psihologiju i ponašanje ljudi. Vrijednosti neciviliziranog čovjeka uvelike se razlikuju od onih u društvima u kojima postoje razvijene obrazovne i kulturne institucije.
Vrijednosti koje pokreću određeno društvo mogu se vidjeti iz načina života. Gledajući današnji svijet, više je nego očito da postoji opća potreba za temeljitom obnovom vrijednosti, onoga u što se vjeruje i što se najviše poštuje. Postoji potreba za slobodom, istinom, dostojanstvom i pravdom. Međutim, zbog napadnog marketinga koji propagira izvanjske vrijednosti, teško je prepoznati prave vrijednosti i zadržati vlastite kriterije.
Sreća čitave ljudske zajednice ključna je vrijednost koja bi trebala pokretati svakog čovjeka, ali zbog površnog i otuđenog načina života ona pada u zaborav. Stanje u svijetu i opasnost od sukoba koji bi mogli biti gori od onih u dvadesetom stoljeću, pozivaju nas na razmišljanje o vrijednostima koje su važne i koje bi trebali nastojati očuvati. Povijest nas istovremeno uči kako je upravo gubitak humanih vrijednosti koje su pokretale antički svijet, bio jedan od ključnih uzroka njegova propadanja. Trebalo je oko tisuću godina da srednjovjekovni čovjek ponovno probudi vlastito dostojanstvo te kroz humanizam i renesansu zadobije novi smisao života.
Viteški ideal i obnovljene kulturne vrijednosti antičkog svijeta dali su značajan poticaj nastanku novovjekovne civilizacije. No, današnjem društvu ponovno je potreban poticaj koji će vratiti značenje humanih vrijednosti ili, kako je to bilo navedeno u mitu o kralju Arthuru, vratiti pravdu i mir u svijetu.
Legenda o kralju Arthuru
Legenda o kralju Arthuru kršćanska je adaptacija keltskih i germanskih priča i mitova koje su nadahnule srednjovjekovno viteštvo. Središnji motiv mita, izvlačenje mača iz kamena, iskušenje je i potvrda Arthurove kraljevske sposobnosti. Onaj koji može izvući mač iz kamena, vlada sobom, pravi je kralj i može mudro vladati kraljevstvom. Arthur okuplja vitezove Okruglog stola koji primjerom svoga plemenitog djelovanja predstavljaju ideal viteštva.
Simbolizam mača
Mač, simbol zakona, neumoljive pravde i nepobjedivog duha, nekad je imao veliku vrijednost kao viteško oružje i statusni simbol. Mačevi mitskih heroja imali su svoja imena, a najpoznatiji su: Excalibur – mač kralja Arthura, Balmung – mač iz nordijske mitologije i japanski mač Kusanagi. Iako su mačevi i viteške titule odavno prošlost, ideal koji ih je pokretao još uvijek je živ jer viteštvo je stanje duha u kojem čovjek teži časnom i dostojanstvenom življenju.
Umijeće komunikacije
Živimo u eri komunikacija, no naglasak je više na audiovizualnoj komunikaciji nego na živom dijalogu koji je nezamjenjiv. Komunikacija je umijeće koje se temelji na dva pojma: znati slušati i znati govoriti. Sastoji se od davanja i primanja uz međusobno uvažavanje i ostavljanje prostora jedan drugome, za što je potrebno uspostaviti red u mislima i osjećajima. Komunicirati znači graditi mostove i puteve koji oplemenjuju čovjeka.
Albert Einstein – O religiji i Bogu
Pogled na svijet jednog od najvećih znanstvenih umova XX. stoljeća, a posebno njegovo poimanje religije i Boga, oduvijek su intrigirali javnost. Einstein svoj religiozni osjećaj naziva kozmičkim jer je isticao da se njegova religioznost sastoji u poniznom divljenju beskonačno uzvišenom duhu što se otkriva u zadivljujućem redu i harmoniji koje vladaju svemirom.
Suradnja – novi oblik rada
Suradnja kao novi koncept rada u poduzetništvu nastao je u SAD-u početkom ovog stoljeća. Podrazumijeva okupljanje i povezivanje ljudi radi udruživanja znanja i vještina, što potiče kreativnost i inovativnost. Svaki suradnik osvještava svoje vrijednosti i ograničenja, dok je u prvom planu zajednički doprinos ostvarenju projekta. Ovaj moderni koncept na tragu je Platonova ideala države u kojoj svaki čovjek treba raditi ono što najbolje odgovara njegovoj prirodi jer tako najbolje doprinosi vlastitoj dobrobiti i sreći zajednice.
Određuju li geni našu sudbinu?
Genetsko naslijeđe nam dosta toga određuje, iako to nisu nepromjenjivi zapisi koji definiraju našu sudbinu. Epigenetika, nova grana genetike, govori o unutarnjim i vanjskim poticajima koji utječu na aktiviranje gena te odlučuju hoće li se oni aktivirati ili ne. Promjene na aktiviranim genima postaju zapisi koji se nasljeđuju. Epigenetika nam daje do znanja da naš način života utječe na našu sudbinu, ali i na ono što ćemo prenijeti potomcima.
Tajna sreće je
sloboda.
A tajna slobode je
hrabrost.Tukidid
