Sfinga
Sfinge pronalazimo u legendama i pričama koje su inspirirale slikare i kipare antičkog svijeta od Egipta i Grčke, preko Mezopotamije, sve do Indije i Indokine. Sfinga je simbol čovjekova bića u procesu evolucije svijesti koja se odvija kroz brojne reinkarnacije. Ona predstavlja borbu između humanih elemenata s jedne strane, te animalnih, nagonskih elemenata s druge. Divlja sfinga simbol je čovjeka kojim vladaju nagoni, a ona zaštitnički nastrojena predstavlja čovjeka koji vlada sobom, tj. pobjedu ljudskog nad animalnim.
Higija – božica zdravlja
Higija je bila božica zdravlja u antičkoj Grčkoj. Njeno ime na grčkom jeziku (hygieia) znači zdravlje, a sačuvano je sve do danas u riječi higijena.
Lunarni svijet
Mjesec, jedan od najsnažnijih i najprisutnijih simbola u svim kulturama, veliko je nebesko zrcalo, a ustaljeni ritam njegovih mijena simbolizira periodičnost i obnovu, rast i opadanje, smrt i preobrazbu.
Anubis
Anubis je božanstvo s glavom psa ili šakala. Pas je čovjekov vjerni pratilac i budni čuvar pa stoga simbolizira Anubisovu funkciju psihopompa – vodiča duša u posmrtnom životu. Njegove skulpture pred ulazom u grobnice faraona i svećenika simbolički čuvaju kovčeg sa svitcima papirusa koji sadržavaju tajne prolaska kroz predjele drugog svijeta.
Sakura – cvijet trešnje
Cvijet trešnje je svojom jednostavnom ljepotom inspirirao careve, princeze, umjetnike, pjesnike, obične ljude starog Japana te postao jednim od glavnih simbola Zemlje izlazećeg sunca. Svoju naklonost cvijetu trešnje Japanci izražavaju u brojnim prigodama, ali najistaknutije kroz hanami, običaj promatranja i uživanja u cvijetu trešnje.
