Riječ uredništva
Često možemo čuti razne osvrte na okolnosti u kojima se nalazimo. Oni osciliraju od onih ravnodušnih u kojima s uzdahom samo konstatiramo da stvari jesu takve kakve jesu, do onih burnijih u kojima ljutito reagiramo najčešće zato što ne ide po nama zamišljenom planu. Ponekad nam je dovoljno čuti samo vijesti o zbivanjima pa da ih odmah odbacimo ne želeći ni zastati, razmisliti i dovesti ih u vezu s nama. Druga je krajnost da se odmah obrušimo s lavinom komentara na razne “divove”, ne primjećujući da su to često samo “vjetrenjače” prirodnih zbivanja…
Kako u ovome pronaći pravu mjeru? Sigurno je da nas okolnosti diraju, čak i onda kada ih ignoriramo jer duboko u sebi slutimo da od njih ne možemo pobjeći, da imaju svoj vlastiti jezik koji, premda često nerazumljiv, prenosi poruku koja nas se ipak tiče.
Buddha nas uči o putu ispravnosti i zlatnoj umjerenosti kojima je moguće nadići sve nedaće pretvarajući ih u korisne pouke. Stoici nam govore da mnoge okolnosti ne možemo mijenjati, ali ono na što sigurno možemo utjecati je naš stav o njima. Iz jasnog i čvrstog stava proizaći će prikladno djelovanje dostojno čovjeka kojeg ništa ne može uzdrmati u nastojanju da živi životom dobra.
Sadržaj
Zašto postoje krize?
Krize su sastavni dio života i pogađaju pojedince, obitelji, države. Svaka kriza ima svoje uzroke i posljedice. One povlače za sobom promjenu, gubitak, neizvjesnost i nesigurnost pa traže sagledavanje vlastitog života iz drugačije perspektive, preispitivanje prioriteta i ciljeva kojima težimo. Krize postoje zato da nas probude, iskušaju i ojačaju te potaknu razvoj humanih osobina koje smo zanemarili ili ih nismo ni bili svjesni. Tako označavaju mogućnost prekretnice i obnove.
Seneka – filozofija kao terapija
Seneka, jedan od vodećih predstavnika rimskog stoicizma, usvaja najbolje od učenja stoika, kinika, epikurejaca i neopitagorejaca. Cilj mu je bio poučiti čovjeka ispravnom i sretnom življenju, za što savjetuje prepustiti kormilo života razumu, onom čovjekovom dijelu koji oplemenjuje i približava Bogu. Zdravlje je za njega plod ispravnih prosudbi i življenje u skladu s njima, a bolest posljedica tvrdokornih iskrivljenih viđenja. Senekina je filozofija terapija za dušu i utjeha u životnim nedaćama pa je jednako aktualna danas kao i prije dva tisućljeća.
Tko je bio Buddha?
Pitanje koje je izazivalo velike dvojbe i rasprave između Buddhinih neposrednih učenika i sljedbenika bilo je: Tko je bio Buddha – ljudsko ili božansko biće? Ako je samo ljudsko biće, kako je mogao dosegnuti takvu razinu moralnog savršenstva i spoznati tako duboke istine? To je dovelo do podjela unutar budizma tako da južna škola uzvišenog učitelja smatra ljudskim bićem, a sjeverna božanskim, što pojašnjava Daisetz Teitaro Suzuki u svojoj knjizi Osnove mahāyāna-budizma.
Svibanj – buđenje života
S proljećem u punom zamahu, cvjetni svibanj sinonim je za probuđenu prirodu. Cvijeće potaknuto Sunčevom svjetlosti i toplinom raste iz zemlje i rastvara se u raznolikim oblicima, mirisima i bojama. Nažalost, kratkog je vijeka i umire. No, u prirodi zapravo ništa nije mrtvo; ocvalo cvijeće vraća se u zemlju u obliku sjemena da bi s novim proljećem opet bilo probuđeno Suncem. Tako i čovjek prolazi kroz ciklična buđenja i iz ciklusa u ciklus sve je svjetliji i čišći.
TRAGOM PROŠLOSTI
Uljanice
Stari je svijet svjetlo uljanica doživljavao kao božanski dar koji im je omogućavao vidjeti u tami. No, uljanice su još od prapovijesti imale i simboličku dimenziju u gotovo svim tradicijama. Najstariji oblik bio je izdubljeni kamen s fitiljem. S vremenom one mijenjaju oblike, sve više se zatvaraju, a pravi procvat doživljavaju u rimsko doba. U Indiji su i danas sveprisutne, od svakodnevnog bogoštovlja do brojnih svetkovina. Uljanica je simbol svjetla koje uklanja tamu i neznanje i unosi jasnoću u naše poimanje života.
Potresi omogućuju život na Zemlji
Potresi svojom nepredvidivošću i razornom snagom oduvijek izazivaju nelagodu i strah. Te prirodne katastrofe nastaju zbog pomicanja tektonskih ploča i upravo time doprinose održavanju života na Zemlji. Bez tih pokreta, Zemlja bi se izravnala, rijeke bi se zaustavile, a poremećeno kruženje vode, ugljika i dušika dovelo bi u pitanje opstanak cijelog ekosustava. Tako Zemlja poput velikog živog bića održava uvjete potrebne za život, a potresima nam ujedno daje do znanja da smo samo njezini stanovnici, ali ne i gospodari.