Kada bismo se zapitali koja su to najveća zajednička postignuća prirode i čovjeka, iz perspektive s koje sada možemo sagledavati stvari, svakako bi jedan odgovor bio – harmonija.
Svi smo u mnogobrojnim oblicima i situacijama osjetili suptilnu snagu harmonije kao velikog zakona skladnih odnosa univerzuma. Mogli smo doživjeti kako njena moć ne gasne pomičemo li pogled s vedrog zvjezdanog neba prema magičnim svjetalcima krijesnica ili ako ga pomičemo od veličanstvenog izlaska Sunca prema očima prijatelja. Što čini posebnim jedan pejzaž ili jedan lijepi vrt? Koliko različitih formi, skladnih svaka u sebi, a prepunih čistog nadahnuća i okrijepljenja u zajedničkoj slozi! A jedan slučajan prolaznik, jednako kao i dašak vjetra ili usklik ptice, mogu samo dodati svoj doprinos živo prisutnom biću harmonije…
Slijedeći taj zakon priroda je milijunima godina strpljivo stvarala i usavršavala svoje čudesne oblike, a čovjek joj se pokušavao pridružiti otkad je otvorio oči uzdignute ljudske svijesti, ponesen ljepotom, snagom i stvarnošću njenog sklada. Mnogi su veliki učitelji i filozofi, poput Buddhe ili Platona kojima posvećujemo neke stranice ovog broja, neumorno radili pomažući čovjeku da shvati kako je njegovo najjače uporište upravo ovo suglasje – sa sobom i s drugima, s Prirodom, sa svetim izvorom vječne harmonije.
Različite ljudske prirode
Ljudi se kao osobnosti razlikuju po mnogo toga, ali su jednaki u svojoj duhovnoj biti, u svojim humanim vrijednostima. Obično se izražavamo više preko osobnosti nego preko duha, što bi značilo da više djelujemo preko onoga što nam je različito, nego preko onoga u čemu smo jednaki. Djelovanje koje polazi iz onoga što je zajedničko našoj humanoj prirodi vodi ostvarenju zdravog suživota.
Može li cilj opravdati sredstvo?
Često se kaže da cilj opravdava sredstvo. No, kaže se i da uspjeh nije u ostvarenju cilja, nego u putovanju prema njemu. Postupci kojima nastojimo ostvariti cilj neodvojivi su od njega i od naših namjera. Ako nam je cilj plemenit, takva ćemo sredstva i birati da bismo ga ostvarili.
Platonovo sedmo pismo
Platonovo Sedmo pismo govori o ideji filozofa vladara koji, prije svega, vlada sobom i stekao je dovoljno životnog iskustva da bi mogao upravljati državom. Mudar je i pravedan, posjeduje praktično znanje, umjeren je, hrabar i razborit, te stalno preispituje vlastite postupke. S tom je idejom Platon otputovao u Sirakuzu te je na takav način života i vladanja nastojao potaknuti njezine tiranske vladare.
Mitologija drveća
Čovjek tradicijskih društava prirodu je doživljavao kao manifestaciju božanskih snaga. Drveće je u brojnim mitologijama izražavalo univerzalne kozmičke principe i utjelovljivalo snagu života. Često je simbol središta svijeta i povezuje nebo – svijet bogova, zemlju – svijet ljudi i podzemni svijet – svijet mrtvih. Drvo života i stablo spoznaje simboli su kanala spoznaje i intuicije, a povezani su i s kušnjama koje čovjek mora proći da bi se uspeo do duhovnog svijeta.
Špilja ruku – Cueva de las Manos
Cueva de las Manos ili Špilja ruku u Argentini izuzetan je primjer pećinske umjetnosti čija se starost procjenjuje od 13 000 do 9000 godina. Naziv je dobila po brojnim prikazima otisaka ruku, iako su prikazani i lovci, lovačko oružje i tehnike te apstraktni geometrijski oblici. Naslikali su ih vjerojatno preci naroda južnoameričke kulture Tehuelche te je zbog svoje neosporne povijesne i umjetničke vrijednosti 1999. godine Špilja ruku upisana na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine.
Buddhin rođendan u Japanu
Budisti širom svijeta obilježavaju dan Buddhina rođenja. Ovisno o kalendaru, u različitim zemljama taj se dan slavi na različite datume, različito se naziva i ima drugačija obilježja. U Japanu se naziva Hana Matsuri ili Festival cvijeća, a obilježava se ceremonijom kan-butsu-e (Kupanje Buddhe), kojom se simbolički obnavlja legenda o Buddhinom rođenju, i povorkama djece koja ulicama pronose kipić Buddhe.
Emily Dickinson – povodom 130. godišnjice smrti
Ove godine obilježava se 130. godišnjica smrti najpoznatije američke pjesnikinje Emily Dickinson. Iako je živjela povučeno, a za života je anonimno objavila samo sedam pjesama, nakon njene smrti otkriveno je oko 1800 pjesama i veliki broj pisama. Njezina poezija velike snage nadilazi uobičajene obrasce tog vremena i pjeva o prirodi, ljubavi, smrti, besmrtnosti…
Ne uzdržavaj se od djela male vrijednosti, misleći:
“Ovo je malo za mene.”
Kapi vode s vremenom će napuniti ćup.
Tako mudar čovjek postaje pun dobra
sakupljajući ga malo po malo.Dhammapada
