Riječ uredništva
Sve u prirodi prolazi kroz promjene koje se odvijaju u određenim ciklusima. Čitava ljudska povijest prolazi ponavljajuće razvojne etape koje imaju neke osnovne zajedničke karakteristike. Pojavljuju se novi načini života koji se postupno razvijaju do punine svoje zrelosti, a nakon toga slijedi period stagnacije i održavanja sjećanja na sjajna vremena, zatim povlačenja i uljuljkivanja u postojeće obrasce te u konačnici razdoblje zastoja u dekadenciji koja je poput još jednog srednjeg vijeka… do nekog novog impulsa. Tako se na povijesnoj pozornici izmjenjuju razni narodi i carstva, kulturni i civilizacijski oblici, svaki s jedinstvenom ulogom i vlastitim doprinosom cjelini.
Filozofija povijesti nas uči da čitavo čovječanstvo može zakoračiti naprijed jedino zdravim povezivanjem starog i novog, a nepristrano sagledavanje zbivanja prošlosti i korištenje njihovih iskustava može nam pomoći u razumijevanju i stvaranju bolje budućnosti.
Sadržaj
Sudbina carstava
Kroz prizmu britanskog imperija umirovljeni general-pukovnik John Bagot Glubb 1976. piše esej Sudbina carstava. U njemu razmatra životni ciklus carstava kroz povijest i otkriva ponavljajući obrazac: uspon-procvat-dekadencija-raspad. Svako carstvo, nakon jedinstvenog i snažnog utjecaja na svijet, nestaje sa svjetske pozornice i ustupa mjesto drugom. Silazna putanja nastupa kad se zanemare čast, služba i dužnost. Njegova zapažanja su vrlo relevantna za današnji svijet koji se više oslanja na materijalne resurse, nego li na one nematerijalne koji doprinose kulturnom suživotu ljudi.
Dioklecijan – vojskovođa, državnik i graditelj
Kasno doba Rimskog Carstva početak je njegova kraja. Rimski duh tada žive carevi-vojnici ilirskog podrijetla. Jedan od njih bio je i Dioklecijan iz plemena Delmata koji je proglašen carem 284. godine. Uviđajući da je veličina Carstva izvor nestabilnosti, dijeli ga na istočni i zapadni dio, a ratnog druga Maksimijana proglašava suvladarom. Sam je vladao iz Nikomedije u današnjoj Turskoj. Vladavina mu je bila ispunjena ratovanjem, no ostao je zapamćen kao sposoban vojskovođa i državnik koji je reorganizacijom državne uprave produžio život Carstva.
Proljetne svetkovine u Rimu
Svetkovine u Rimu bile su važan dio života i jedno od glavnih obilježja starog rimskog kalendara. Godina je počinjala s proljetnim ekvinocijem, a ožujak (Martius) bio je prvi mjesec u godini, vrijeme kad se priroda ponovno budi. Marsa su posebno štovali jer je kao otac Romula i Rema bio povezan s legendama o nastanku Rima. Proljetnim svečanostima slavili su novi početak i zazivali plodnost, rodnost i zdravlje. Glavni izvor na tu temu Ovidijevo je djelo Fasti u kojem pjesnički opisuje svečanosti i obrede potekle iz drevne baštine.
Viktor Frankl – U potrazi za smislom – 2. dio
Na pitanje kako pronaći smisao života, Frankl odgovara da traganje za smislom nije istovjetno za sve ljude. Svaki čovjek treba sam odgovoriti na pitanja koja mu postavlja život kroz različita životna iskušenja. Ni jedno nije uzaludno i svako od njih možemo iskoristiti za stjecanje iskustva i nadilaženje vlastitih ograničenja čime se približavamo shvaćanju života. Smisao se postupno otkriva, a glavni nam je oslonac naša vlastita savjest kao dijalog s najuzvišenijim dijelom nas samih.
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka po mnogočemu je bila žena ispred svog vremena, kao prva hrvatska novinarka, prva žena izvjestiteljica iz Sabora te dopisnica iz Budimpešte i Beča. Sama je pokrenula dva časopisa za žene. Zalagala se za ravnopravnost spolova, pravo žena na obrazovanje, za javnu upotrebu hrvatskog jezika u Austro-ugarskoj monarhiji, itd. Danas je najpoznatija po svojim romanima u koje je unijela elemente hrvatske povijesti 16.-18. stoljeća te svojim suvremenicima dala poučno štivo na materinjem jeziku.
Mudrost gusaka
Da je priroda prepuna čuda i zagonetki, kao i primjera i pouka pokazuje nam i let gusaka. Dojmljivi let u formaciji u obliku slova V iziskuje najmanje energije, a jato brže i lakše stiže do cilja tijekom migracija. Istraživanja su pokazala da guska predvodnica savladava najveći aerodinamički otpor zraka čime olakšava let cijelom jatu, no opterećenje se ravnomjerno raspoređuje je se na čelu formacije stalno izmjenjuju. Ta formacija također olakšava komunikaciju i koordinaciju unutar jata. Priroda nas tako uči da se slogom i suradnjom uz manje napora postiže više.
Ništa nije pohvalnije, ništa dostojnije velikog i slavnog čovjeka nego pomirljivost i blagost.
Ciceron
