Riječ uredništva
Povodom Svjetskog dana filozofije u ovom ćemo se broju ponovno podsjetiti bezvremenog značenja filozofije kao ljubavi prema mudrosti i istaknuti neke važne primjere starih filozofskih učenja koji još uvijek poticajno zrače svježinom pristupa i aktualnošću promišljanja o ključnim ljudskim problemima i pitanjima.
Zajednička je karakteristika različitih filozofskih škola ta da razvijaju ista osnovna područja oko temeljnih pitanja kao što su ona o čovjeku, prirodi, uzroku i smislu svega, pri čemu se neizbježno nadovezuju na neke ranije pravce i njihova usmjerenja. Filozofija kao način života posvećen potrazi za istinskom mudrošću ne samo da praktično obnavlja i reafirmira neprolazne vrijednosti, nego ujedno donosi nova iskustva u poimanju i življenju stvarnosti.
Etika je središnja neiscrpna tema koja daje načela ispravnog života primjerenog čovjeku kao svjesnom i odgovornom biću. Njezina je uloga pokrenuti u čovjekovoj nutrini proces preobrazbe latentnih sposobnosti u pouzdane snage i kriterije djelovanja. Vrlinama se izražava najuzvišeniji dio humane prirode koja tako postaje sve prisutnija i djelotvornija u usklađivanju nastojanja, misli, osjećaja i djela.
Sadržaj
Aktualnost Platonove dijalektike
Što je dobro, pravedno, lijepo itd., pitanja su s kojima je Sokrat suočavao svoje sugrađane te im dijalektičkim putem pomagao doći do ispravnih spoznaja. Platon razrađuje dijalektiku u stupnjevit put traženja istine koji čovjeka usmjerava prema ideji dobra. Put počinje priznavanjem neznanja te vodi preko oslobađanja od površnog mnijenja do konačnog razumijevanja stvari i odnosa. Uz upitne kriterije današnjice koji nesvjesno upravljaju našim odabirima, potrebno je oživjeti dijalektiku koja unosi misaoni red i vraća nas trajnim vrijednostima.
Intelektualizam
U eri nezaustavljivih tehnoloških proboja um nedvojbeno caruje. Veličanje intelektualnih nad ostalim čovjekovim moćima vodi nesrazmjernom razvoju uma i bolesti intelektualizma. Simptomi su pretjerano gomilanje knjiškog znanja bez praktične primjene, racionaliziranje i zamršen jezik koji skriva neznanje o onom bitnom. Filozofiju se često povezuje s intelektualnošću, no autentična filozofija nije ni intelektualna ni akademska, nego je način života u kojem se sve ljudske moći združuju radi cjelovitog ostvarenja čovjeka.
Aristotelova praktična filozofija
Platonov učenik Aristotel bio je jedan od najsvestranijih i najsistematičnijih filozofa starog vijeka s kojim će grčka filozofija doseći svoju punu zrelost. Ideal koji mu je usadila Platonova Akademija bio je vladavina duha i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države. Izgrađena na tim temeljima, njegova praktična filozofija bila je sprega etike i politike, znanosti o individualnom i društvenom životu, jer su obje imale isti cilj: brigu za dušu i odgoj građana.
Rimski Sokrat – Gaj Muzonije Ruf – I. dio
Muzonija Rufa uglavnom znamo kao učitelja slavnog Epikteta, no on je bio vodeći stoik svog vremena te primjer uzvišenog života. Etika je bila početak i kraj njegove filozofije koju je shvaćao kao umijeće dobrog i časnog življenja. Zbog života usklađena sa stoičkim učenjem, poticanjem na vrlinu i hrabrosti u suočenju s posljedicama vlastitih stavova nazivali su ga rimskim Sokratom. Zagovarao je vraćanje jednostavnom životu u skladu s vrlinama svojstvenim ljudskoj prirodi jer samo tako čovjek može ispuniti vlastitu ulogu.
Zlatni rez
Zlatni rez, zlatni broj ili božanska proporcija matematički je pojam koji opažamo kao ljepotu i sklad u oblicima u prirodi, ali i u umjetnosti. Prisutan je u sakralnoj arhitekturi svih starih civilizacija, ugrađen je u egipatske piramide, u grčki Partenon te Fidijine skulpture pa se njemu u čast označava s grčkim slovom Φ (fi). Pitagora je smatrao da u osnovi svega leži broj i da je čitav svemir matematička struktura, a pomoću geometrijskih likova te zlatnog reza drevni mudraci su nastojali principe makrokozmosa prenijeti u čovjekov svijet mikrokozmosa.
Filozofija može biti od koristi jedino ako se ispravnom učenju doda ponašanje u skladu s tim.
Gaj Muzonije Ruf
