Riječ uredništva
Čitava priroda pamti i čuva sjećanja, od dubokih slojeva zemlje do dalekih putanja zvijezda… U neizmjernom mnoštvu oblika života strpljivo se pohranjuju dragocjena iskustva ispisujući beskrajne stranice evolucije. Život bi bio nezamisliv bez pamćenja i učenja, bez sakupljanja i dijeljenja iskustava. Za razliku od drugih živih bića, čovjek to može činiti svjesno i odgovorno, usavršavajući sebe i dajući sadržajni doprinos cjelini.
Postoji brojna stručna literatura o procesima i vrstama pamćenja. Kao velika prepreka pamćenju ističe se zaborav koji je povezan uz površnu i slabu svijest, uz nedostatak volje i motivacije za učenje. Bez vrijednih sadržaja i svježih pogleda na ono što mislimo da poznajemo, bez obnavljanja usvojenog, zaustavljamo vlastiti nutarnji razvoj prepuštajući se stagnaciji. Tako malo pomalo gubimo ne samo prilike za usvojiti novo nego zastiremo prašinom zaborava nekadašnja živa iskustva.
No, zaborav u određenom smislu može biti i milost, ako izbriše beskorisna sjećanja koja toliko opterećuju da potpuno paraliziraju. Ako snagu pamćenja usmjerimo na ono bitno i korisno u proživljenom, prirodno će izblijediti sve suvišno. Tako ćemo rasterećeni krenuti dalje u nova osvajanja vlastitih potencijala pronalazeći nadahnuće u bezbrojnim ispisanim stranicama prirode i čovjeka…
Sadržaj
Pamćenje
Cijela priroda pamti, bilo na razini pojedinca ili vrste. Za razliku od drugih živih bića čovjek ima sposobnost voljnog pamćenja. Pamćenje je pohranjivanje iskustva koje sjećanjem obnavljamo i koristimo. Na temelju stečenih iskustava usvajamo nova i tako se razvijamo. Zato je važno što usvajamo i zadržavamo u svijesti. Također je važno oživjeti zaboravljenu mudrost naših prethodnika jer ona nas može usmjeriti prema svrhovitijem življenju i ostvarenju samih sebe.
Karakter i sudbina
Nekada je moralni karakter bio cijenjen i tražen, a onda je postao staromodan. U vremenu osipanja svih vrijednosti nasušno se potrebno vratiti formiranju karaktera, putem odgoja i samoodgoja, jer naši pojedinačni karakteri utječu na ustroj društva. Da bi društvo bilo dobro, treba biti sastavljeno od nepotkupljivih, karakternih ljudi vođenih etičkim principima, a ne vlastitim interesima. Postoji izravna uzročno-posljedična veza između karaktera i sudbine, svatko je kovač svoje sreće, ali i sreće i sudbine zajednice.
Sakralna geografija – Posvećivanje prostora: Osnivanje hramova i gradova
Prvi gradovi nastali su na mjestima prirodnih svetišta. Osnivač grada prvo bi ceremonijom središta ustanovio srce grada, mjesto u kojem su koncentrirane vitalne snage prirode. Nastavio bi obredom orijentacije te potom brazdom označio granicu grada. Na kraju bi ceremonijom ophodnje obišao sve u krug. Time je prostor postajao uređen i svet te je ustanovljena vertikalna os koja povezuje čovjeka s njegovim nebeskim korijenima. Ta se veza kasnije slavila na svetim mjestima u određenim trenucima utvrđenim kalendarom.
Slavljenje života u umjetnosti Warli
Slikarstvo Warli dočarava tradicionalni način života istoimenog plemena iz zapadnog dijela Indije. Njegova glavna značajka jest jednostavnost prikaza i odsustvo živih boja; obično koriste bijeli pigment na zemljanoj podlozi. Slikarstvo Warli odražava njihovu sjedinjenost s ritmovima prirode i poštovanje temeljnih ekoloških principa: povezanosti i međuovisnosti čitavog života. Za njih je Zemlja živo biće koje treba štovati, a na život gledaju kao na dar koji treba slaviti.
Erich Fromm: Umijeće ljubavi
Psihoanalitičar i filozof Erich Fromm u djelu Umijeće ljubavi sveobuhvatno istražuje temu ljubavi i raskrinkava stereotipe. Razlikuje zrele od nezrelih oblika ljubavi. Ako čovjek voli samo jednu osobu, a ravnodušan je prema svima drugima, to naziva pseudoljubav. Čovjek ne može istinski voljeti drugu osobu ako ne voli cijelo čovječanstvo, uključujući sebe. Zrela ljubav doživljaj je jedinstva sa svim ljudima, to je za njega vrlina o kojoj govore svi veliki religijski i filozofski sustavi. To je umijeće za čiji je razvoj potrebno znanje i trud.
Shanay-Timpishka – Kipuća rijeka
Ključajuća rijeka Shanay-Timpishka nalazi se unutar prirodnog lječilišta i svetišta Mayantuyacu u peruanskom dijelu amazonske prašume. Rijeke u blizini aktivnih vulkana nerijetko dosegnu visoke temperature, ali to nije slučaj kod Shanay-Timpishke. To je zaintrigiralo geoznanstvenika Andrésa Ruzoa da od šamana ishodi dopuštenje za istraživanje tog područja. Ruzovo otkriće podsjeća da postoje još mnoge tajne koje čekaju da budu otkrivene.
Tri stvari koje uništavaju mudrost:
neznanje, pogrešno znanje, zaborav.Tri svijeće koje osvjetljavaju svaki mrak: istina, prirodnost i znanje.
iz Irskih trijada
