Riječ uredništva
Aktualni vrijednosni sustavi danas su prilično poljuljani i mnogi aspekti kulture dovedeni su u pitanje – prije svega zbog nedostatka zajedničkih kriterija kao i stvarne primjene vlastitih načela. Sveprisutni globalizam općenito razvodnjava i relativizira kulturu dok istovremeno jenjavaju jasna vitalna usmjerenja. Usprkos naporima pojedinaca i društva u cjelini da se sačuvaju i žive bogata kulturna iskustva, različite struje i pravci te vrtoglave promjene formi ne pokazuju da se istovremeno događa i značajna obnova sadržaja. Zato ćemo se najprije vratiti njenom izvornom značenju…
Pojam kultura dolazi od latinskog korijena riječi i znači “njegovati, štititi, uzgajati, kultivirati”, ali također i “oplemeniti, poštovati i držati svetim”. Vezan je između ostalog uz pažljivo kultiviranje biljaka kako bi izrazile svoj najbolji potencijal. Ovaj vrtlarski posao podsjeća na ono što svakodnevno na svom planetu radi Saint-Exupéryjev Mali princ – pobire štetne sjemenke kako ne bi ugrozile planet koji simbolički predstavlja polje njegova svjesnog djelovanja. Zahvaljujući redovitom pažljivom plijevljenju oslobađa se prostor za otkrivanje nove sjemenke iz koje će izrasti ruža. Ona budi dotad nepoznati potencijal Malog princa te on postaje spreman za odgovornost i novu etapu potrage i učenja… Na sličan bi način kulturno naslijeđe trebalo pomoći čovjeku da se kultivira, oplemeni i usavrši svoj potencijal te da pronađe i njeguje vlastite stvaralačke sjemenke. One će iznjedriti novi život i biti poticaj da se premosti jaz različitih svjetova i dođe do onog višeg, zajedničkog humanog koje nas jedinstvenim smislom povezuje sa svime.
Sadržaj
O kulturi
Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ “kultura” etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek “kultivira” i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.
Ubuntu – Ja jesam jer mi jesmo
U vremenu naglašenog individualizma, zaokupljenosti sobom i svojim interesima, čak i nauštrb drugih, sve je prisutnije međusobno udaljavanje, otuđenje, gubljenje ljudskosti. Takvo stanje priziva vraćanje zaboravljenih trajnih humanih vrijednosti. Ubuntu, izvorna afrička filozofija u čijoj je srži duh zajedništva i čovječnosti, podsjeća nas da trebamo jedni druge, da samo kroz zajednicu s drugim ljudima postajemo ljudska bića. Suživot i solidarnost, uz poštivanje dostojanstva drugih kao i vlastitog dostojanstva, čvrst su temelj za izgradnju boljeg svijeta.
Ubuntu za svaki dan
Ubuntu za svaki dan knjiga je spisateljice i aktivistice za zaštitu ljudskih prava Mungi Ngomane, potaknute radom njenog djeda Desmonda Tutua, zastupnika pomirljivog ubuntua nakon aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Iako ukorijenjena u Africi, ubuntu filozofija nasljeđe je čovječanstva, njezine vrijednosti nadilaze rasne i nacionalne granice. Ubuntu u zajedništvu i suradnji vidi našu najveću snagu i kaotičnom svijetu nudi model prevladavanja međusobnih podjela, sukoba i kriza.
Poslovice afričkih naroda
Poslovice, kratke izreke utemeljene na dugom iskustvu, otkrivaju karakteristike naroda iz kojeg su potekle, dok je njihova životna mudrost istodobno prepoznatljiva svim ljudima. Afrički narodi čuvaju bogatu riznicu poslovica koje su generacijama služile kao životna načela, od duboke starine do danas.
Trebamo li nove sustave ili nove ljude?
Priroda razvija strukture i obrasce, odnosno sustave unutarnjih veza i odnosa u kojima je sve povezano i međuovisno. Po uzoru na prirodu, stvaraju ih i mijenjaju i ljudi predvođeni vizionarima i vođama. Svaki sustav je usmjeren na postizanje određenog cilja; bez njega nije moguće udružiti napore prema zajedničkom cilju. Sustavi odražavaju naše vrijednosti; bolje sustave mogu stvoriti samo bolji ljudi koji shvaćaju da je uz materijalnu stranu čovjeku potreban i viši smisao života.
Sahara prije pijeska
U srcu Sahare, najveće pustinje na Zemlji, usred nepreglednog pješčanog prostranstva nalaze se geološka i antropološka svjedočanstva drukčije prošlosti. Nekada je obilovala rijekama i jezerima, florom i faunom, a pretpovijesni crteži opisuju religijske i plemenske svečanosti te prizore iz svakodnevnog života. Pustinja se i dalje širi kao posljedica prirodnog, nepoznatog uzroka, no sve pojave, pa i klimatske, odvijaju se ciklički, u određenom ritmu, stoga je za očekivati da će Sahara opet jednom u dalekoj budućnosti bujati životom.







