Riječ uredništva
Još od vremena predsokratovaca, platoničara i stoika, preko srednjovjekovnih, renesansnih i suvremenih filozofa, mnogi su mudri ukazivali na analogiju između čovjeka i univerzuma, mikro i makrokozmosa. Kozmos, uređeni svijet, poiman je kao živo biće, a čovjek kao njegov sastavni dio sazdan je od istih elemenata, fizičkih, psihičkih i duhovnih. Zakoni koji upravljaju neizmjernim univerzumom, upravljaju i životom čovjeka kojemu je najvažniji cilj uskladiti se sa zakonima sveopće prirode kako bi mogao aktivno sudjelovati u zajedničkoj evoluciji.
Kao istinski baštinik starih škola, renesansni liječnik, alkemičar i filozof Paracelzus također sagledava svemir kao jedinstveno biće, veliki živi organizam ispunjen bezbrojnim oblicima života. Priroda života svemira je jedna i njenim izvorom može biti samo jedno vječno Jedinstvo. To je organizam u kojem sve što je prirodno živi u harmoniji i skladu. Svoja istraživanja usmjerava na uvijek otvorenu “Knjigu Prirode”, pažljivo osluškujući njezine poruke kako bi pomogao čovjeku živjeti primjerenijim i boljim životom.
Danas, u vremenu raspadanja sustava vrijednosti i poremećaja ravnoteže na svim planovima, potrebno je ponovno pronaći izgubljeno uporište u jedinstvu svega. Slijedeći primjer Paracelzusa i mnogih učenjaka svih vremena, potražimo odgovore u Prirodi za skladniji život u tajanstvenom okrilju univerzuma…
Sadržaj
Mnogo kultura, jedno čovječanstvo
Kulturna sredina u kojoj odrastamo bitno nas određuje jer iz našeg okruženja usvajamo sustav vrijednosti, način na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Da smo rođeni u drugim okolnostima, drugačije bismo razmišljali i živjeli. Uvjerenost da je naš način života najbolji stvara jaz i otvara prostor za sukobe. Bez obzira na sve naše razlike, treba znati da smo svi dio ljudskog roda, a kulturni izrazi samo su različiti modaliteti života jednog jedinstvenog čovječanstva.
Alternativne budućnosti – Koncept Buen Vivir
Nastao kao odgovor na stanje suvremenog svijeta, južnoamerički koncept Buen Vivir naglašava da je neograničeni gospodarski rast utemeljen na iscrpljivanju prirodnih resursa neodrživ. Zagovara solidarnost i suživot unutar ljudske zajednice, harmoničan odnos s prirodnim okruženjem, dok prava pojedinaca podređuje pravima ljudske zajednice i Prirode. Koncept potekao od starosjedilačkih kultura poziva na promjenu stava: čovjek je dio prirode, nije njezin gospodar nego upravitelj. Buen Vivir nudi razboritu alternativu nezasitnom rastu osuđenom na propast.
Albert Einstein – O čovječanstvu, životu i smrti
Albert Einstein je u nastupajućem dobu znanosti dao golemi doprinos njezinu razvoju. Ipak, njegovi su interesi i obzori nadilazili okvire moderne znanosti. U nastojanju da iza mnoštva raznolikih pojava dokuči zakone prirode, njegove su znanstvene teorije, posebno o prostoru i vremenu, imale polazište u filozofskim razmatranjima. Njegov temeljno filozofski pogled na svijet vidljiv je i u njegovim promišljanjima o čovječanstvu, životu i smrti.
Paracelzusov tajanstveni svijet
Paracelzus, slavni renesansni liječnik, bio je jedan od najvećih erudita svog vremena čija djela odražavaju duboka znanja o svemiru, prirodi i čovjeku. Nastavljajući učenja mnogih filozofa i mistika, Priroda je za njega veliki živi organizam, makrokozmos, od kojeg je čovjek, mikrokozmos, nedjeljiv. Isti principi i energije djeluju u Prirodi i u čovjeku. On spoznaje nevidljive veze između makro i mikrokozmosa te ih koristi za čudesna izlječenja. Svojim će stavovima uzdrmati srednjovjekovne poglede i utjecati na formiranje novog svjetonazora.
Vlaho Bukovac
Vlaho Bukovac, naš vodeći slikar s kraja 19. stoljeća, ujedno je i najbolji portretist i majstor velikih figuralnih kompozicija svoga vremena. Nadahnuće je crpio iz antike, a motiv koji je davao slikarski potpis svim njegovim djelima bile su ruke. Svoje je cjelokupno majstorsko umijeće sažeo u djelu Gundulićev san. Snažno je utjecao na mlađu generaciju slikara te je začetnik hrvatskog modernog slikarstva. Potaknuo je izgradnju Umjetničkog paviljona u Zagrebu te osnivanje Društva hrvatskih umjetnika.
Je li obnovljivo održivo?
Korištenje obnovljivih izvora energije Sunca, vode, vjetra itd. česta je tema u javnom prostoru. No još je uvijek upitna isplativost i održivost proizvodnje energije iz tih izvora. Opća je ocjena da osim nuklearne energije zasada nema značajnije zamjene za fosilna goriva, dok potrebe suvremenog društva za električnom energijom stalno rastu. Možda je trenutak da se pozabavimo obuzdavanjem potrošnje u smislu trezvenijeg i savjesnijeg pristupa korištenju energije.
Čudesni život pčela radilica
Što se više promatra i proučava život pčelinjih zajednica i uređenost košnice, to on više izaziva istinsko divljenje. Najbrojniji članovi zajednice su pčele radilice, a svaka od njih ima određeni zadatak, bilo unutar, bilo izvan košnice. Zadatke mijenjaju kako odrastaju, učeći od starijih članova. U složnoj i učinkovitoj pčelinjoj zajednici svaka pčela marljivo ispunjava svoju ulogu i doprinosi općem dobru košnice. Pčele su primjer kako zajedničkim i velikodušnim nastojanjem zajednica može biti skladna i uzorna.
Život je univerzalan i
svugdje prisutan princip i
nema ničega u čemu
ne bi bilo života…
U prirodi ništa nije mrtvo…Paracelzus
