uvodnik-vietnam

Slušajući Bacha ili čitajući japansku haiku poeziju, ne možemo se ne složiti s Shakespeareovim Hamletom kada kaže: Kakvo je remek-djelo čovjek! Kako plemenit umom! Kako neizmjeran u mogućnostima! U liku skladan i u kretnji divan. U djelu poput anđela! U poimanju poput Boga. Ali sam se Hamlet na to nadovezuje: Pa ipak, što je meni ta kvintesencija prašine?

Čovjek ima neizmjerne potencijale, ali u praksi ih rijetko ostvaruje jer da bi to mogao, čovjek se treba osjetiti individuom, bićem koje je sposobno izgraditi duboki odnos sa sobom i s drugim ljudima. Iz toga proizlazi velika stvaralačka snaga čovjeka.
Statistika s druge strane potvrđuje da moderan čovjek pridaje daleko manje pažnje osobnoj kreativnosti u odnosu na pasivni konzumerizam kao način života. Utopljeni u složene organizacijske sustave, počevši od medija komunikacije, različitih ustanova i institucija, stranaka i religija, pa sve do banaka i trgovina čiji smo korisnici, navikom smo poprimili njihove boje i pristranosti.

U vrtlogu različitih struja mišljenja, koja su često međusobno oprečna te se sudaraju i sukobljavaju, čovjek pojedinac izgubljen je u mnoštvu. Njegova individualnost se gubi pred pojavom i snagom mase. Ernest Bloch, neomarksistički filozof, razočaran pred kraj života napisao je: Živimo u vremenu u kojem je uništeno ono uzvišeno i neupitno, sa svih strana se širi praznina i mrak.

Mi ljudi današnjice u velikoj smo mjeri uspavani i kreativno neizraženi, ne samo fizički već prvenstveno emotivno i mentalno. Stari kineski filozof Konfucije govorio je da je najviše što se može učiniti nekom ljudskom biću – probuditi ga. Upravo su primjer toga mnoga plemenita djela, bilo iz prošlosti ili sadašnjosti koja nas potiču da izrazimo ono najbolje, kako bismo postali aktivniji dio stvaralačkih mogućnosti svijeta.

AKTUALNO

Svijet je gladan

Glad obično povezujemo uz najsiromašnije zemlje svijeta, najčešće subsaharske Afrike, gdje zbog nestašice hrane umiru milijuni ljudi. Istodobno se u bogatim zemljama bacaju velike količine hrane, a pojedinci dobrovoljno gladuju kao žrtve idolatrije savršenog izgleda… No, glad ili neadekvatna hrana ne zahvaća samo tijelo, ona se širi i postupno nagriza sve planove postojanja čovjeka i čovječanstva. Ta glad je mentalna, emocionalna, moralna i duhovna. Svijet je gladan jer je uspavan i zato se nameće potreba za buđenjem na svim planovima kako bismo iskorijenili glad.

platon_og_sokrates

AKTUALNO

Zdrav duh u zdravom tijelu

Zdrav duh u zdravom tijelu ili U zdravom tijelu zdravi duh? Suvremeni kult tijela u prvi plan stavlja zdravo tijelo. Čovjek je sve više rob tijela i njegovih potreba, dok plamen njegova duha tek što tinja. Filozofski gledano, tijelo je fizičko boravište ljudskog duha od rođenja do smrti. Antički su filozofi govorili da prednost treba dati duhu jer zdrav duh harmonizira sve aspekte ljudskog bića i zato je važno promicati zdrav duh u zdravom tijelu!

FOTOSINTEZA_Lisce

ZNANOST

Fotosinteza – izvor energije živih bića

Fotosinteza je jedan od najvažnijih bioloških procesa na Zemlji koji osigurava materijalnu egzistenciju živih bića. “Mjesto radnje” – biljna stanica, točnije kloroplasti, “vrijeme radnje” – dan tijekom kojeg se upija Sunčeva svjetlost. Voda i mineralne tvari, koje u list dospijevaju putem korijena, pretvaraju se pod utjecajem energije svjetla u organske tvari i kisik kao sporedni proizvod, a nama neophodan za život. Ova transformacija energije pod utjecajem svjetlosti srž je fotosinteze bez koje ne bi bilo života.

DEVIDE_Koliba

KNJIŽEVNOST

Vladimir Devidé

Vladimir Devidé, matematičar, japanolog i književnik, veliki zaljubljenik u haiku, japansku tradicionalnu poetsku formu oskudnu riječima, a bogatu sadržajem. Do Japana ga je dovela njegova prva velika ljubav – matematika, jer je tamo dobio stipendiju za postdoktorske studije. Plod njegova dugogodišnjeg zanimanja za tu zemlju sedamnaest je knjiga o Japanu, njegovoj umjetnosti i zenu, ali i vlastita djela potaknuta japanskom književnošću. O njegovu ugledu u svijetu haiku poezije govori i to što je Svjetska nagrada za haiku dobila ime upravo po njemu – Vladimir Devidé.

beautiful-music-notes-wallpaper-WTG3077003-(1)

EX LIBRIS

O glazbi

Dramaturg, scenarist, filmski redatelj i publicist Zvonimir Berković britkim perom i istančanim duhom obrađuje najraznovrsniju tematiku. U knjizi O glazbi prikupljeni su tekstovi koje je Zvonimir Berković pisao za razne novine i časopise tijekom nekoliko desetljeća. Oni obuhvaćaju glazbene kritike, portrete glazbenih ličnosti, razgovore… Njegova razmatranja o glazbi obogaćuju dušu kao i slušanje same glazbe.

simbolizam-orla-naslovna

SIMBOLIZAM

Simbolizam orla

Orao kao vladar nepreglednih prostranstava neba i planinskih vrhunaca, sinonim je za slobodu, uzlet do neslućenih visina i nadahnuće. Kao kralj među pticama, u mnogim starim kulturama kroz povijest postao je zaštitnim znakom mnogih vladara i naroda. Stari Grci povezivali su ga s vrhovnim bogom Zeusom, a Rimljani s Jupiterom. Zbog oštrine vida, zbog smjelog leta i pogleda uprtog prema Suncu, smatrali su ga božanskim glasnikom i izvršiteljem njegove volje. Simbolički se povezuje s čovjekovim nutarnjim stremljenjem prema uzvišenom.

citat-statues-philosophersMeni se ne čini
da ono tijelo
koje je dobro,
svojom vrlinom čini dušu dobrom,
nego naprotiv,
da dobra duša
svojom vrlinom
tijelo čini boljim.

Platon