Postoji li čovjek koji može ostati ravnodušan pred nesagledivim ljepotama i čudima Prirode? Može li ne ustuknuti pred njenom snagom i silinom?
Neke posebne trenutke iz života Prirode nosimo zapisane u sjećanju još od djetinjstva. Oni nam ponekad tiho dođu i prenesu nas u neki drugi prostor i vrijeme… Koliko je očiju svijeta gledalo u zvijezde neba ili u one zemaljske, rascvjetane po travi? Koliko je pjesnika u nama osluškivalo šum vjetra i kiša, škripu leda i mirisne udahe zemlje? Koliko stopa je ostavilo svoj trag u kaleidoskopu onoga što nazivamo prošlost? I koliko puta nam se ona činila tako bliskom, isprepletenom s onim sada i s onim što će biti?
Toliko je toga što nam Priroda svakodnevno govori… Kako samo izgleda žir hrasta? Pa ipak, iz njega će prepletanjem moćnih sila izrasti čudesno stablo starih druida. Tko bi u mekom letu leptira mogao prepoznati jučerašnju čahuru gusjenice? Koji to geometrijski ples kaplju pretvara u pahulju, mračni grafit u prozirni dijamant?
Priroda nam se već milijunima godina obraća i pruža svoju zaštitničku ruku. Sve simbole koje smo stvorili, svu inspiraciju koja nas je poticala na čudesna umjetnička djela, sva znanstvena i tehnološka rješenja pronašli smo živeći duboko povezani s njom. Ukoliko bi nestale sve biblioteke svijeta sa svojim knjigama – tradicije nam prenose – mogli bismo obnoviti mudrost koju su one sadržavale samo čitajući iz Prirode.
Poglavica Seattle nam u tom smislu poručuje: Zemlja ne pripada čovjeku, čovjek pripada Zemlji… Sve su stvari međusobno povezane… Čovjek nije istkao mrežu života, on je samo jedna od njezinih niti. Što god učini mreži, čini samome sebi.
Danas je više nego očito koliko je neophodno obnoviti ovu drevnu mudrost i tako učiniti stvarnijom i odgovornijom našu ulogu koja nam unutar Prirode pripada…
Filozofija, čovjek i priroda
Filozofija kao ljubav prema mudrosti vodi čovjeka prema upoznavanju i razumijevanju prirodnih zakona, prema upoznavanju samoga sebe, što mu je potrebno da bi pronašao svoje mjesto u prirodi i inteligentno sudjelovao u njoj.
Kriza odgoja i obrazovanja – II. dio
Svaka je kriza točka preokreta koja traži ponovno sagledavanje postojećeg stanja. Kriza odgoja i obrazovanja odraz je krize zapadne civilizacije i traži propitivanje svrhe odgoja i obrazovanja, razumijevanja povijesti i kulture te vizije budućnosti.
Otkrića robota Tlaloca
U drevnom astečkom gradu Teotihuacánu tijekom jakih kiša 2003. godine otkriven je ulaz u tunel nedaleko od hrama boga Quetzalcoatla. Od 2011. godine u arheološkim je istraživanjima pomoću robota Tlaloca istražen veći dio tunela koji završava trima, do sada neistraženim prostorijama.
Francis Bacon – O ambiciji
Baconu je ambicija neumjerena težnja za napredovanjem u službi i uzdizanjem na položaju. Stoga u ovom eseju upozorava da ambiciozne ne bi trebalo birati na rukovodeće položaje, nego ljude vođene osjećajem dužnosti i dobra za narod.
Ivan Lukačić
Jedan od najznačajnijih hrvatskih baroknih skladatelja Ivan Lukačić hrvatskoj je javnosti bio nepoznat sve do početka XX. stoljeća kada je u Državnoj knjižnici u Berlinu otkriven jedini poznati tiskani primjerak njegove zbirke moteta Sacrae Cantiones.
Lutke i marionete – podrijetlo, simbolika i povijest
Lutkarska umjetnost predstavlja univerzalan jezik jer se pomoću lutki i maski prenose različite poruke i ideje. Naglašenim pokretima i govorom lutka budi nešto što već postoji u mašti gledatelja. Stoga među sačuvanim ostacima svih starih civilizacija redovito susrećemo obredne maske koje su služile prenošenju misterijskih poruka.
Ptice plamenog perja
Plamenci su danas jedna od vrsta čiji se broj ubrzano smanjuje zbog onečišćenja i isušivanja močvarnih područja Afrike, Južne Amerike i jugozapadne Azije pa su uvršteni na Crvenu listu zaštićenih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode.
“Iako je čovjek sa svojim duhovnim sposobnostima ostvario velik broj pronalazaka, nikad neće otkriti pronalazak koji može nadmašiti Prirodu po ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno.”
Leonardo da Vinci
