Uvodnik-sat

Na početku nove godine, nakon što splasne novogodišnja euforija, dobro je prisjetiti se savjeta koji kaže da je u uvođenju novosti u život najbolje slijediti primjer samog vremena. Ono nam stalno donosi nešto novo, ali to čini postupno, tako da se promjene gotovo i ne opažaju.

Bilo bi dobro naučiti hodati ukorak s vremenom. Budući da vrijeme ne stoji, ono nas stavlja pred izbor: slijediti njegov tijek ili ne? Hodati ukorak s vremenom znači hodati bez zastajanja, ali i bez prevelike žurbe jer oni koji zastaju u prošlosti bivaju izgubljeni u promjenama koje donosi vrijeme, a oni koji previše žure često znaju promašiti put. Oni koji žive u prošlosti postaju zarobljenici formi koje su izgubile životnu svježinu i vitalnost, dok ovi drugi postaju zarobljenici vlastitih pogrešaka i fantazija.

Svaka je nova godina jedinstvena i neponovljiva, ali ipak nije potpuno drukčija od prethodnih. Ići ukorak s vremenom ne znači odabrati put kojim još nitko nije prošao, već onaj koji će nam omogućiti da budemo uvijek novi i živi poput vremena. Zato kažu da je dobro stati na putevima i pitati za stare staze, koji je put dobar… da bismo otkrili onaj koji će nam donijeti nutarnji mir i zadovoljstvo. Jedan od takvih provjerenih puteva svakako je onaj sadržan u filozofiji na klasičan način čiji je cilj sreća, odnosno blaženstvo.

To je praktična filozofija koja nas poučava da je glavni cilj ljudskog života briga za dušu. U tom kontekstu svatko treba nastojati susresti ono što će dati smisao njegovom životu i što će mu omogućiti razvoj najdubljih ljudskih potencijala koje nosimo u sebi. Između ostalog, filozofija nas poučava da je za hod ukorak s vremenom potrebno naučiti razlikovati ono nutarnje od vanjskog, sadržaj od forme te dati prednost sadržaju nad formom. Sreća je u nutarnjim, a ne u vanjskim stvarima i ovisi o vrijednostima koje uzimamo kao životne putokaze i koje živimo.

korisnost-filozofije-na-klasican-nacin-naslovna-sokrat
FILOZOFIJA

Korisnost filozofije na klasičan način

S pravom se postavlja pitanje treba li modernom tehnološkom čovjeku i društvu filozofija i čemu ona zapravo služi? Jer dok se današnja filozofija institucionalizirala i odvojila od praktičnog života, u antici je ona bila praktična, životna mudrost, učila je čovjeka misliti i razlučivati, što je vodilo oblikovanju i usavršavanju vlastitog života. Stoga je važno vratiti filozofiji njezino izvorno značenje jer takva je nadasve korisna i potrebna pojedincu i društvu radi ostvarenja čovjeka i poboljšanja svijeta u kojem živimo.

nova-godina-stablo-ruke
AKTUALNO

Na početku Nove Godine…

Približavanjem svake nove godine mediji bruje o “novogodišnjim rezolucijama”. Pitamo se kako ostvariti ono što nismo uspjeli u prethodnoj godini i napraviti korak naprijed. Stari mudraci uspoređivali su rast čovjeka s rastom stabla koje zahvaljujući dobrom vrtlarenju polako napreduje i postaje sve snažnije. Preporučili su marljivo zalijevati naše unutarnje stablo, stup stabilnosti, i svakodnevno voditi brigu o njemu te neopterećeni napretkom u svaku novu godinu ući s dobrom vjerom, mirom i radosti.

Ankor-valovi
EX LIBRIS

Ankor učenik – Izbor iz djela

Ankor učenik priča je o mladom princu, smještena dijelom na posljednjem ostatku mitskog Atlantidskog kontinenta, otoku Posejdonisu, a dijelom u atlantidskoj koloniji Kem (Egipat). Radnja se odvija neposredno prije nego što je Posejdonis nestao pod morem. Razgovori između učenika Ankora i njegovih učitelja filozofska su učenja koja potiču na razmišljanje, a pitanja koja se nameću mladom princu tiču se svih nas jer svi u svojoj nutrini nosimo “učenika” života.

Mitovi-o-potopu-veliki-valovi
MITOLOGIJA

Mitovi o potopu

Kod svih starih naroda susrećemo mitove o potopu iste okosnice: zbog narušenog sklada Bog šalje poplavu, čime označava kraj jedne epohe čovječanstva te početak nove. Kataklizme periodično pogađaju Zemlju, a one pradavne upletene su u mitove. Platon piše o Atlantidi, otoku “iza Heraklovih stupova”, koji je kataklizmičkim potresima i poplavama potonuo u more. Potop ima korektivnu ulogu, on vraća univerzumu izgubljenu ravnotežu, a u simboličkom ključu govori nam o kraju jednog vremenskog ciklusa i početku novoga.

Marie-Tharp-u-radu
ZNANOST

Marie Tharp – Prva karta oceanskog dna

Početkom 1950-tih oceansko dno smatralo se muljevitom ravnicom, sve dok tada moderna metoda sondiranja oceanskog dna nije osigurala nove podatke. Prva koja je tumačila te signale nalik EKG-u i pretvarala ih u crteže bila je Marie Tharp, američka geologinja i oceanografkinja. Obradom seizmičkih i topografskih podataka iz oceana otkrila je krajolik bogat planinskim lancima, grebenima i kanjonima, a došla je i do drugih revolucionarnih geoloških otkrića. Izradila je kartu oceanskog dna, a satelitske će snimke godinama kasnije potvrditi točnost njezinih karata koje se danas nalaze na Google Earthu.

Kultura-valdivije-figurice
TRAGOM PROŠLOSTI

Kultura Valdivije

Prapovijesna kultura nastala u Ekvadoru naziv je dobila po gradiću Valdiviji, na obali Tihog oceana, gdje su najprije otkriveni njezini ostaci. Prepoznatljiva je po takozvanim Valdivijskim Venerama koje se povezuje s obredima plodnosti. Mnoštvo pronađenih figurica upućuje na matrijarhat u kojem žena ima dominantnu ulogu jer se kao nositeljica života povezuje sa zemljom po sposobnosti rađanja. Zanimljiva je sličnost u motivima i oblicima keramike s japanskom kulturom Jomon, no jasniji uvid nije moguć zbog nedovoljno sustavnih istraživanja.

Citat-labirintKada se nađeš pred zagonetkama života, uvijek pretpostavi ono
najjednostavnije i najizravnije
i imat ćeš najviše izgleda da pogodiš.

Jorge Ángel Livraga