Sokrat – Stranica 3 – Nova Akropola

Platonovo učenje o duši – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 11-2019, Antun Musulin, besmrtnost, drugi svijet, država, duša, Fedar, Gorgija, Had, Olimp., Platon, smrt, Sokrat, Tartar|

Polazeći od stava da je duša besmrtna i da je smrt samo prijelaz s ovog u drugi svijet, Platon opisuje taj drugi svijet oslanjajući se na drevne tradicije. Oslobodivši se tijela, duša se susreće sama sa sobom i svojim djelima. Tada postaju vidljive sve njezine vrline i mane, koje su zapravo jedina imovina duše koju ona nosi sa sobom. Posmrtno postojanje proces je pročišćenja i obnavljanja snaga duše da bi, vrativši se na zemlju, nastavila dugi put upoznavanja sebe i svoje istinske prirode.

Platonov mit o pećini

Categories: Filozofija|Tags: 06-2019, Ana Jončić, država, pećina, Platon, Sokrat|

U svom Mitu o pećini Platon na alegoričan način govori o čovjekovom traganju za spoznajom. Pećina ili "stan u tamnici" metafora je mraka neznanja koje proizlazi iz naše vezanosti isključivo za ono što prenose fizička osjetila, zbog čega je slika stvarnosti sužena samo na pojavni svijet. Da bi se ugledalo Sunce i sagledala istinska stvarnost, nužno je uložiti napor za oslobađanje iz pećine. Potom je dužnost oslobođenika to znanje i iskustvo prenijeti onima koji i dalje žive u pećini neznanja.

Sloboda od briga i smiren um

Categories: Ex libris|Tags: 03-2018, Akademija, Daniela Devčić, filozofija, kinička škola, lovački psi, Marsilio Ficino, sloboda, Sokrat|

U pismu svojim prijateljima i učenicima Marsilio Ficino, voditelj firentinske Akademije, filozofiju kao traganje za istinom uspoređuje s lovom, a one koji predano tragaju za istinom s lovačkim psima. Ficino im savjetuje da žive spokojno u sadašnjosti i da ne dopuste da svakidašnje zemaljske brige budu prepreka njihovom duhovnom stremljenju.

Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Categories: Ex libris|Tags: 11-2017, Duhovne vježbe i antička filozofija, Epiktet, filozofski diskurs, filozofski život, Luka Marić, Pierre Hadot, Platon, Sokrat, stoicizam, Timej|

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Tanatos – bog smrti

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2017, Ereb, Fedon, Had, Hipnos, Mojre, Nikta, Orfička himna Tanatu, Platon, Sokrat, Zlatko Perović|

Tanatos, božanstvo smrti u grčkoj mitologiji, povezan je s trima božicama sudbine, od kojih jedna započinje presti nit života, druga prede nit i čuva život, dok treća kida nit i određuje smrt. U kasnijim razdobljima grčke kulture Tanatosova se uloga pripisivala Hermesu psihopompu, vodiču duša u podzemni svijet. Drevni su Grci Tanatosa povezali s njegovim bratom Hipnosom, bogom sna: dok san predstavlja odmor nakon svakodnevne aktivnosti, s ciljem regeneracije i pripreme za novi dan, smrt je imala istovjetnu ulogu na kraju životnog ciklusa.

U potrazi za sobom

Categories: Kratke priče|Tags: 07-2017, grčka anegdota, Sokrat|

Neki je čovjek doputovao u Atenu ne bi li mu se posrećilo da se upozna s proslavljenim mudracom Sokratom. Raspitivao

Platon i Akademija

Categories: Filozofija|Tags: Akademija, Aleksandar Veliki, Aristotel, broj 53, Daliborka Kiković, Dion, filozofska škola, Justinijan I., Ksenokrat, Platon, Sokrat, Speusip|

Platonova Akademija je bila prva škola filozofije u kojoj su se osim filozofije proučavale matematika, geometrija, astronomija, govorništvo, muzika, logika, gramatika i mnoga druga znanja. Tijekom više od 900 godina postojanja Akademija je njegovala ideal vladavine uma i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države.

Platon – Gozba ili o ljubavi

Categories: Filozofija|Tags: Alkibijad, broj 53, dobrota, etika, Jerko Grgić, ljubav, mudrost, Platon, simpozij, Sokrat|

U djelu Gozba u formi dijaloga Platon iznosi ideje o ljubavi i ljepoti povezane s dobrotom i mudrošću, otkriva nam duboki smisao klasične grčke etike i upoznaje nas s temeljnim principima helenske estetike. Kao takva, Gozba je imala neizmjeran utjecaj na brojne kasnije mislioce i stvaraoce, a posebno je obilježila razdoblje renesanse.