Psiha – Stranica 2 – Nova Akropola

C. G. Jung – Čovjek koji je “vratio” simbole

Categories: Simbolizam|Tags: 10-2022, alkemija, anima mundi, arhaične psihičke komponente, arhetipovi, arhetipska psihologija, Aurora Consurgens, Bollingen., četverokut, Duševni problemi današnjice, individuacija, individualna psiha, kolektivno nesvjesno, krug, Liber librum aperit, mandala, mehanizmi potiskivanja, mitski čovjek, nesvjesno, Ninočka Lapuh, nutarnji život, Odnos između Ja i nesvjesnog, Platon Timej, Psiha, psihijatrija, psihoanalitičar, psihologija, Psihologija i alkemija, Psihologija i religija, Richard Wilhelm, Sigmund Freud, simboli, Simbolika duha, Snovi, Studija o arhetipovima, Tajna zlatnog cvijeta, transformacija, Tumačenje snova|

Psiholog i psihijatar Carl Gustav Jung sam se nazivao istraživačem zagonetke ljudske duše. Tim tragom, proučava filozofiju, religiju, različita stara učenja i utemeljuje arhetipsku psihologiju. Otkriva da je nesvjesni dio čovjekova života ništa manje stvaran od svjesnog, te da iz kolektivno nesvjesnog potječu urođeni obrasci ponašanja ili arhetipovi. Posrednici između te dvije stvarnosti jesu simboli. Jung ističe važnost simbola u osvještavanju i oslobađanju od nesvjesnog na putu čovjekova nutarnjeg odrastanja i samospoznaje.

Pamćenje

Categories: Psihologija|Tags: 09-2022, evolucijska ljestvica, instinktivno ponašanje, iskustvo, ljudska priroda, Marijana Vukajlović-Starčević, materijalistički vrijednosni sustav, mozak, načini pamćenja, Psiha, sjećanje, svijest, zaborav, znanost|

Cijela priroda pamti, bilo na razini pojedinca ili vrste. Za razliku od drugih živih bića čovjek ima sposobnost voljnog pamćenja. Pamćenje je pohranjivanje iskustva koje sjećanjem obnavljamo i koristimo. Na temelju stečenih iskustava usvajamo nova i tako se razvijamo. Zato je važno što usvajamo i zadržavamo u svijesti. Također je važno oživjeti zaboravljenu mudrost naših prethodnika jer ona nas može usmjeriti prema svrhovitijem življenju i ostvarenju samih sebe.

Svijest

Categories: Psihologija|Tags: 06-2022, Ana Jončić, buđenje svijesti, drevna tradicija, evolucija čovjeka, impulsi, labirint, Marijana Starčević Vukajlović, mentalni i emocionalni automatizmi, Minotaur, mitski heroj, niže i više ja, nutarnja transformacija, osvještavanje, Psiha, psihologija, središte svijesti, Tezej, uzdizanje svijesti, vidljive i nevidljive dimenzije čovjeka, volja, znanost o duši|

Drevne tradicije definiraju svijest kao polazište, proces i cilj evolucije svakog živog bića. Od svih živih bića na Zemlji čovjek ima najrazvijeniju svijest pa se ipak nalazi tek u jednoj od etapa razvoja svoje ljudske svijesti. Razvoj čovjeka podrazumijeva buđenje svijesti kroz svakodnevne kušnje koje vode nutarnjoj transformaciji. Širenje svijesti uključuje voljni napor koji oživljava i pokreće sve njegove dimenzije i harmonizira ih. Njegovo djelovanje tada postaje ispravno i očituje pravu prirodu čovjeka.

Arhetipovi i simboli C. G. Junga

Categories: Psihologija|Tags: 10-2021, analitička psihologija, anima, animus, arhetipovi, ekstrovert, introvert, jastvo, kolektivno nesvjesno, Marta Marić, persona, Psiha, simboli, sjena, tipologija ličnosti|

Carl Gustav Jung, švicarski psiholog i psihijatar, začetnik tzv. analitičke psihologije, dao je veliki doprinos proučavanju psihe kao cjeline svjesno-nesvjesnih sadržaja koji se međusobno dopunjuju. Jung ističe ulogu nesvjesnog i upoznaje nas sa simbolima putem kojih se ono nesvjesno izražava. Pomoću simbola dolazimo do njihovih arhaičnih korijena – arhetipova ili obrazaca ponašanja pohranjenih u kolektivnom nesvjesnom. Osvještavajući nesvjesno upoznajemo sami sebe što nam pruža mogućnost živjeti svjesniji i sretniji život.

Emocije koje liječe i emocije koje razaraju

Categories: Psihologija|Tags: 03-2021, Dr. Isabel Alzina, filozofija, harmonija, holistička medicina, imunološki sustav, Krešimir Andjel, negativne emocije, pozitivne emocije, Psiha, transformacija, vrline|

Poznato je da postoji snažna veza između psihe i imunološkog sustava. Negativne misli i emocije slabe naš imunitet, dok su pozitivne naša najbolja oružja protiv njih. Zato je važno obratiti pozornost na smirivanje i preoblikovanje negativnih emocija u pozitivne. Ispravno i jasno viđenje sebe i onoga što se zbiva oko nas, te shvaćanje da se u životu ništa ne događa slučajno, vode ostvarenju vertikalnog i horizontalnog sklada koji osigurava zdravlje.

Nutarnja čistoća

Categories: Psihologija|Tags: 02-2020, Apolon, Marta Mihičić, Platon, Plotin, Psiha, skriveni ljudski potencijali|

Prema Plotinu čovjekovo istinsko biće blistavo je i čisto poput dijamanta. Iako njegova bit ostaje netaknuta, na njega se dnevno kaleme različiti sadržaji koji mu ne pripadaju i zato ih treba čistiti. No, prethodno treba naučiti razlučivati ono istinsko od nakalemljenog da bismo znali što je potrebno ukloniti. Uklanjanje svega suvišnog podrazumijeva nutarnju borbu sa samim sobom, kako bismo se izborili za prevlast onog najboljeg ljudskog u nama.

Mit o Psihi

Categories: Psihologija|Tags: 01-2020, Amor, Ana Jončić, dvojna priroda čovjeka, konstitucija čovjeka, Marijana Starčević Vukajlović, nous, Psiha, psihički svijet, psyche, soma, Venera, Venera Pandemus, Venera Urania|

Sve tradicije govore o čovjekovoj dvojnoj prirodi između kojih posreduje psiha. Unutar nje susreću se impulsi duhovnog i materijalnog svijeta, a o njenoj čistoći ovisi prenošenje duhovnih impulsa u svakodnevni život čovjeka te tako ostvarenje harmonije. Mit o Psihi govori nam o putu koji prolazi svaka ljudska duša da bi ostvarila svoju svrhu, a to je konačno uspostavljanje harmonije između vlastite duhovne i materijalne prirode.

Moj um i ja

Categories: Psihologija|Tags: 09-2019, duh, imaginacija, inspiracija i intuicija, kamamanas, manas, Psiha, Robert Čokor, Sangeeta Iyer|

Čovjek se naziva misaonim bićem, a izvorište misli je um pa tako poistovjećujemo svoje ja s umom i mislima. No, naše su misli obojane željama i osjećajima te nerijetko postupamo onako kako zapravo ne želimo pa se stoga pitamo: tko je, što je, gdje je to pravo ja? Tradicije razlikuju dvije razina uma: subjektivan um, sjedište našeg nižeg ja, koji je pod uplivom osobnih želja, te objektivan um koji pripada našem višem ja. Naš um nije ono što mi jesmo, on je oruđe kojim se služimo, ali je važno za kormilom imati naše više ja, naš glas savjesti, koji nam pomaže ispravno birati i izraziti ono najbolje ljudsko.

Što je mašta?

Categories: Psihologija|Tags: 04-2016, duhovni svijet, fantazija, ideja, iluzija, Marijana Starčević Vukajlović, mašta, maštanje, pojavni svijet, Psiha, želje|

Maštu nerijetko zamjenjujemo s fantazijom, dok je u tradiciji bila jedna od najvažnijih osobina ljudske psihe bez koje bi napredak čovječanstva bio nemoguć. Ta sposobnost čovjeka da uzdigne svijest i uspostavi kontakt s duhovnim svijetom, omogućuje stvaranje vjerne slike čistih ideja. Sva velika djela istinskih umjetnika i istraživača djela su mašte, dok su ona koja odražavaju prolazni svijet i psihu umjetnika posljedica fantazije i nemaju snagu inspiracije kao djela mašte.

Bela Čikoš Sesija

Categories: Slikarstvo|Tags: 06-2015, Akademija likovnih umjetnosti, Bela Čikoš Sesija, Inocentia, Judita i Holoferno, Ljubo Babić, Marina Obradović, Psiha|

Uz Vlahu Bukovca, Bela Čikoš Sesija najznačajniji je hrvatski slikar s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće. Suosnivač je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Iz bogatog opusa izvedbom i idejom posebno se izdvaja njegovo djelo Psiha alegorijske poruke - dohvatiti nedohvatljivo.