O_dostojanstvu

Ove se godine navršava 70 godina od UN-ove Opće deklaracije o ljudskim pravima usvojene u Parizu 10. prosinca 1948. godine. U njezinom 1. članku svečano se proglašava: Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću, pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.

Koliko je dostojanstvo potrebno biću obdarenom razumom i savješću, svjedočimo svakodnevno u dana­šnjem svijetu u kojem unatoč tolikoj informativnoj povezanosti vlada veliko otuđenje. Živimo u nesigurnom svijetu opterećenom sukobima među različitim skupinama ljudi, opterećenom mržnjom, nasiljem i izopačenošću. U njemu je gotovo sve podređeno novcu koji je većini ljudi sve teže dostupan i to za osnovne egzistencijalne potrebe.
Ali, to je naš svijet i trebamo živjeti u njemu jer nemamo drugoga. Na koji ćemo način živjeti u mnogočemu ovisi o nama samima. Izvanjske okolnosti ne možemo birati, ali naše djelovanje u tim okvirima stvar je našeg izbora. Dok su nam ljudska prava određena uvjetima društva i svijeta u kojem živimo, mi smo slobodni u izražavanju dostojanstva bez obzira na okolnosti u kojima se nalazimo.

Dostojanstvo je prije svega posljedica onih namjera i djelovanja koje smo uspjeli pročistiti od negativnih osjećaja i misli, gorčine, lažnog ponosa, oholosti te onih oblika ponašanja koji na prvi pogled izgledaju nalik dostojanstvu, a zapravo nemaju nikakve veze s njime.

Pedagoški gledano, jedan od najvećih uzroka nedostatka dostojanstva danas je nedostatak dobrih primjera. S druge strane, komunikacijski mediji zasipaju nas banalnostima i plaše bezbrojnim negativnim vijestima i lošim primjerima. Iz toga se može steći dojam da se ne isplati zalagati za vlastito dostojanstvo, niti ga očekivati od drugih ljudi. Osim toga, u današnjem obrazovnom sustavu ne uči se kako dostojanstveno živjeti, nego kako zaraditi – kako imati, a ne kako biti čovjek.

Kao što je to uvijek bilo, ljudsko dostojanstvo ne ovisi o prestižu, imovinskom stanju, stečenom zvanju ili socijalnom statusu, nego o časti, poštenju, čistoći misli i namjera. Stoga, dostojanstvo može proizaći samo iz nas samih, iz onoga za što smo se izborili unutar sebe, odnosno iz temeljnih ljudskih vrijednosti na kojima gradimo svoj život.

prihvacanje-razlika-most1
PSIHOLOGIJA

Prihvaćanje naših razlika i sebe samih

U životu imamo različite uloge i proživljavamo različita iskustva. Bez obzira na to o kojoj se ulozi radi, nitko nema cjelovito životno iskustvo, nego samo različite perspektive života, pa je tako svaki svjetonazor nepotpun. Te različite perspektive predstavljaju dijelove velike slagalice života. Uvažavajući i poštujući različite poglede i načine života, širimo i produbljujemo sliku stvarnosti, a nadopunjujući jedni druge gradimo skladan suživot.

Berdjajev-covjek-zalazak-pogled
EX LIBRIS

Nikolaj Berdjajev – O filozofiji i filozofima

Ruski filozof Nikolaj Berdjajev u svom djelu Ja i svijet objekata govori o mjestu i ulozi filozofije i filozofa. Iako je filozofija većini ljudi strana, a sama riječ filozof često ima površan predznak, Berdjajev smatra da je svaki čovjek filozof jer se pita o ljudskoj sudbini i smislu postojanja. Tvrdi da pravi filozof ne želi samo spoznati svijet, nego i mijenjati ga nabolje, a za ocjenu i spoznaju smisla stvari ključni su srce i savjest.

Teorem-dostojanstva-Baza-Obeliska-Theodosiusa-I
FILOZOFIJA

Teorem dostojanstva

Dostojanstvo, kako to gordo zvuči! Obično se povezuje s društvenim položajem i časti, no manje s ljudskom nutrinom. Fernand Schwarz razmatra pojam dostojanstva kroz povijest iz filozofske perspektive. Ukazuje na često prisutno lažno dostojanstvo te potrebu vraćanja značaja dostojanstva kao nečega što dolikuje čovjeku. Jer sve što ne promiče dostojanstvo, vraća čovječanstvo unatrag i ugrožava njegov evolucijski doseg, dok nas djelovanje usklađeno s moralnim zakonom u nama uzdiže u dostojanstvu i vraća životu smisao.

Detalj studije Glava i ruke dvaju apostola, za koju se vjeruje da je nastala samo tjedan ili dva prije Rafaelove smrti 6. travnja 1520.
UMJETNOST

Rafaelovi crteži – Očima duše

Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.

Kahlil-Gibran-Prorok
KNJIŽEVNOST

Khalil Gibran – Prorok

Khalil Gibran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo Prorok, nastalo 1923. godine, donijelo mu je svjetsku slavu i danas je na popisu najprodavanijih knjiga svih vremena. U Proroku dotiče univerzalna pitanja koja zaokupljaju ljude svih naroda i vremena.

Diogen_iz_Oinoande
ZANIMLJIVOSTI

Zapis iz Oinoande

Zapisi na kamenim blokovima otkriveni u antičkom gradu na jugozapadu današnje Turske sadrže sažetak epikurejskog učenja. Dao ih je uklesati Diogen iz Oinoande u II. stoljeću da bi svojim sugrađanima omogućio učenje i nadahnuće. Do sada je otkriveno oko 250 fragmenata koji su važan izvor za rekonstrukciju Epikurova učenja. Zapis je bio uklesan na zidu ukupne dužine 80 metara te visine preko 2.30 metara, pa se smatra najvećim zidnim zapisom antičkog svijeta.

Citat-Einstain-violinaNajvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovise o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu.

Albert Einstein