Riječ uredništva
Jedna od čestih tema današnjih rasprava i članaka vezana je uz kvalitetu života. No bez obzira na brojne analize i praktične savjete, očito je da sporo ostvarujemo pomake. U moru raznih pristupa, usmjerit ćemo pažnju samo na dio zabrinjavajućih ekstrema.
Na materijalnom planu, malobrojni bogati prisvajaju sve više, dok veliki dio ljudske populacije živi u sve većoj bijedi i bori se za puko preživljavanje. Ako čovječanstvo poimamo kao cjelinu poput živog organizma, kako ukazuju stari i suvremeni mislioci, onda takvo stanje zabrinjava još više od Teslina upozoravajućeg primjera bolesnog prsta koji boli čitav organizam.
Na planu osjećaja i misli stvarni život jedva tinja u borbi raznih plitkih ideologija i gotovo animalnih obrazaca sloboda koji nam nameću razne umjetne potrebe i ovisnosti. Stvara se samo iluzija mogućnosti izbora, a zapravo se vlastitom voljom sve manje odlučuje. Svijest o odgovornosti se rasplinjuje, dok jača potreba za različitim vrstama psihičkog bijega – u virtualni svijet, opijate ili u zatvorene interesne krugove.
Uzvišeniji plan čovjeka često se gubi u popularnom no prividnom duhovnjaštvu koje se većinom oslanja na izvanjske efekte i privlačne forme te vodi u pogrešnom smjeru: u sebičnost i izolaciju od svijeta i njegovih problema… U konačnici, ne pronalazi se dublji smisao ni dugotrajno ispunjenje.
Ne ulazeći u uzroke koji su doveli do ovog stanja, ono u što možemo biti sigurni je to da nas kriza na svim njenim razinama ne ostavlja ravnodušnima. Svaka je kriza pokretač promjena koji u nama budi čitav niz preispitivanja i traženja. U tome nismo sami. Uz nas su mnogi primjeri mudrosti življenja ljudi u svim epohama, koji nas mogu inspirirati u nadilaženju poteškoća i ostvarenju kvalitetnijeg života.
Sadržaj
Jesmo li ljudska bića ili ljudska djela?
Brzo moderno društvo pokretano profitom veliča aktivnost, užurbanost i stalnu zauzetost poslovima jer daju osjećaj djelovanja i produktivnosti. Pritom se često žrtvuje kvalitet za kvantitet, radi se površno i zanemaruje dubina stvari. Naglašenu izvanjsku aktivnost obično prati nutarnja pasivnost pa previđamo ljudske vrijednosti i mogućnosti. Važno je uspostaviti ravnotežu između vanjskih aktivnosti i našeg nutarnjeg svijeta te u svemu onome što radimo više biti nego odrađivati, kako bismo živjeli svjesnije i otkrivali našu pravu svrhu i zadaću u životu.
Strah od odgovornosti u obrazovanju
Brojne su teorije i pristupi odgoju i obrazovanju u širokom rasponu od stege do slobode, odnosno neometanja prirode. Svako živo biće pa i čovjek razvija se u skladu sa svojom nutarnjom prirodom, no na razvoj djeteta golem utjecaj ima okruženje koje je proizveo čovjek. Ne željeti uplitanje u odgoj i obrazovanje djece izraz je straha pred izazovom čiji je ishod neizvjestan, no od te se odgovornosti ne smije bježati. Mladima treba omogućiti uvjete koji će pomoći izvući ono najbolje iz svakog od njih te ih pripremiti za život u zajednici.
Harmonija – sklad raznolikosti
Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.
Ivan Meštrović – Vječnost u kamenu
Ivan Meštrović, kipar, arhitekt, pisac, naš veliki umjetnik bogate i raznolike djelatnosti, za svoj je rad dobio brojna domaća i međunarodna priznanja. Vlastiti izraz pronalazi neumorno tragajući ne za originalnosti, već za suštinom i sadržajem. Naglašavao je da pravo umjetničko stvaralaštvo treba otkrivati ono što drugi ne znadu i ne vide te da istodobno treba biti i pjesma i molitva, izvan vremena i prostora. Njegov doprinos umjetnosti nalazi se u snazi kojom je univerzalne ljudske težnje i vrijednosti majstorski ovjekovječio u svojim djelima.
Patomski krater – Gnijezdo ognjenog orla
Patomski krater u sibirskoj Irkutskoj oblasti jedinstven je fenomen koji zaokuplja znanstvenike već sedam desetljeća. Unatoč više znanstvenih ekspedicija i mnoštvu iznesenih hipoteza, još nema konačnog odgovora kako je usred tajge nastala ta neobična stjenovita formacija u obliku gnijezda. Zanimljivo je da se Patomski krater nalazi sedamdesetak kilometara od mjesta pogođenog nerazjašnjenom Tunguskom eksplozijom, iako je ranijeg nastanka.