uvodnik-balerina

Jedna od izrazitijih karakteristika vremena u kojem živimo tržišni je pristup svemu, ne samo stvarima ili resursima nego i čovjeku. Gotovo smo se potpuno naviknuli na koncept tržišta rada koji čovjeka podvrgava hirovitim kretanjima ponude i potražnje, pretvarajući ga sve više u robu, kapital ili kako god to nazvali. Cijene se što bolji mjerljivi parametri – ocjene, učinak, rezultati, brzina, količina…

Zaboravljamo da u čovjeku postoje još mnoga druga skrivena bogatstva koja se ne daju mjeriti tržišnim zakonitostima, poput istinskih umjetničkih, religijskih ili filozofskih težnji. Na tim poljima nema natjecanja – u broju ispisanih ili oslikanih stranica, nema autorskih prava kod postavljanja univerzalnih ljudskih pitanja, nema grčevite potrebe za dvojbenom originalnošću, a brzina i količina nisu cilj.

No, kojem tržištu rada danas trebaju svi oni koji bi radije vukli poteze kistom negoli mišem, oni koji bi radije slušali harmoniju odjeka čekića i nakovnja negoli buku stadiona, oni koji bi radije zaneseno zastali nad beskrajem zvjezdanog neba nego pred blještavim izlozima? Toliko ističemo kako je važno poticati kreativnost djece i mladih, a onda ih samo prepustimo surovim raljama ponude i potražnje. A jako dobro znamo da ugasle snove i nade ne mogu oživjeti nikakvi proizvodi…

Gdje je izlaz iz tog zamršenog labirinta? Rješenja sigurno nisu u krajnostima, ili – ili. Jasno je da moramo raditi, da se moramo prilagoditi kako bismo preživjeli, ali isto tako moraju preživjeti i naši snovi i nade. Ne moramo očekivati slavu da bismo ostali umjetnici, ne moramo se vezati formom da bismo vidjeli Boga u svemu, ne moramo se prestati pitati odakle dolazimo, kamo idemo… Zahvalnost za dar života ne sastoji se samo u tome kako preživjeti, nego prije svega u tome kako dodati svoj skladan ton suglasju svijeta i jednostavno napraviti nešto lijepo i dobro kako bismo mi zajedno sa svijetom bili sretniji i bolji.

zdravo-drustvo-konzumerizam

FILOZOFIJA

Erich Fromm: Zdravo društvo – I. dio

Filozof i psihoanalitičar Erich Fromm u svojim knjigama, a prije svega u knjizi Zdravo društvo, bavi se problemom zdravlja suvremenog društva koje obilježava duboka otuđenost i u kojem zabrinjavajuće raste broj onih koji se odaju različitim ovisnostima, pate od tjeskobe i depresije, itd. Problem je izraženiji u bogatijim nego u siromašnijim društvima. Čovjek nije sretan jer suvremeno potrošačko društvo zanemaruje i zapostavlja temeljnu ljudsku potrebu za smislom te onim što nadilazi ono prolazno i nadahnjuje ga, kao i težnju da to dosegne.

Vaznost_kulture

AKTUALNO

Važnost kulture

Kao što su biljci za cvatnju potrebni određeni preduvjeti, preduvjet razvoja čovjekovih potencijala je kultura. Različite kulture izvlače na površinu različite strane naše prirode. Steve Peters, autor knjige Paradoks čimpanze, kaže da suvremeno potrošačko društvo aktivira naše impulse, unutarnju čimpanzu, koja traži najkraći put do užitaka. Važno je naučiti reći ne nutarnjoj čimpanzi radi dugoročnih humanih ciljeva. Drugim riječima, trebamo kulturu koja će pogodovati razvoju onog najboljeg u čovjeku.

Katarina_Zrinski_Ozalj

HRVATSKA BAŠTINA

Katarina Zrinski

Ana Katarina Zrinski iz znamenite loze Frankopana zapamćena je kao odlučna i prodorna žena s osjećajem za pravdu i stoga omiljena. Posebno se angažirala oko promicanja pismenosti i čitanja. Bila je dobro upućena i u društveno-politička zbivanja i zajedno sa suprugom Nikolom Zrinskim donosila je političke odluke. Nakon pogubljenja supruga i brata završila je u samostanu gdje je napisala zbirku poezije koja ju je obilježila kao našu najveću pjesnikinju XVII. stoljeća.

Pljesak

EX LIBRIS

Francis Bacon: O hvali

U svom eseju o hvali Francis Bacon sagledava različite izvore i motive pohvala, ističući kako je važno procijeniti karakter onoga koji daje pohvale i istinitost njegovih riječi. Hvale su često potaknute laskanjem i nerijetko se upućuju onima koji ih ne zaslužuju pa ih treba uzimati s podozrenjem, a ako su uistinu odraz vrline, tada se šire poput mirisa dragocjenog ulja. Pretjerana hvala rađa zavist i izaziva osporavanje. Pohvala je dobra samo ako je umjerena i umjesna.

Boetije

GLAZBA

Muzika nebeskih sfera

O muzici sfera prvi je govorio Pitagora, a njegovo viđenje muzike obnovio je rimski filozof Boetije u VI. stoljeću. Kao i Pitagora, on dijeli muziku na tri vrste: Musica Mundanamuzika sfera ili nebeska harmonija, Musica Humana ili nutarnja usklađenost čovjeka, te Musica Instrumentalis, odnosno muzika instrumenata. Budući da je muzika prisutna i u nama, ključ je razumijevanja Platonova učenja da je cijeli svemir povezan muzičkim skladom.

14b0a7d52baca9b2

GLAZBA

Pod dirigentskom palicom

Kada početkom XIX. stoljeća dolazi do znatnog širenja orkestra i kada se uvodi veći broj glazbala, na scenu stupaju dirigenti. Dirigent ravna orkestrom ili zborom i zadužen je za što vjerniju interpretaciju djela. On je posrednik između skladatelja, izvođača i publike. Jedan od najvećih dirigenata, koji je savršeno razumio glazbu te je posjedovao izvanrednu sposobnost balansiranja čitavog orkestra, bio je slavni Arturo Toscanini

francis-bacon-9194632-1-402Budi iskren prema sebi kako ne bi bio lažan prema drugima.

Francis Bacon