Usred nedavnog toplinskog vala vijest dana popraćena satelitskom snimkom bila je odvajanje od Antarktike golemog ledenjaka, Larsena C, površinom dvostruko većeg od Istre. Zabrinjavajuće vijesti o ubrzanom otapanju leda stižu i s Grenlanda, a otapanje leda na Arktiku još je 2005. godine otvorilo nove plovne putove, iako ograničeno na ljetne mjesece, preko sjevernih polarnih predjela čime su za tisuće kilometara skraćene plovidbe od Europe do Dalekog istoka i drugih odredišta. Davni san svih pomoraca! Otapanjem leda ujedno su otvorene i mogućnosti za iskorištavanje prirodnih resursa, zbog čega sve više raste geopolitička važnost ovog dijela Zemlje, kao i pravni spor svjetskih velesila za teritorij.
Ono što posebno brine alarmantna je brzina otapanja leda što bi moglo biti okidač za niz lančanih reakcija, od kojih su samo neke: nestajanje polarnih ekosustava, podizanje razine svjetskih mora sa svime što to povlači, salinizacija delti i poljoprivrednih površina, što bi moglo ugroziti živote milijuna ljudi diljem svijeta.
Iako su i dalje prisutne dvojbe oko toga predstoji li nam zatopljenje ili zahlađenje, te je li glavni krivac tome čovjekovo neodgovorno ponašanje ili neumoljiv tijek prirode, klimatske promjene su neupitne. No, gledano iz šire povijesne perspektive, ove aktualne klimatske promjene samo su dio niza izmjena razdoblja zahlađenja i zatopljenja dijelova Zemlje koja nastaju pod utjecajem poznatih, ali i još uvijek nedovoljno razjašnjenih uzroka s kojima se čovječanstvo suočavalo tijekom svoje duge prošlosti. Primjerice, suha, beživotna Sahara nekad je bila zelena i naseljena, a ledom pokriveni Grenland u dalekoj je prošlosti bio pod vegetacijom. Isto tako su se u različitim prostorno-vremenskim koordinatama smjenjivale civilizacije, a svjedoci smo i sve izražajnijih raspuklina na današnjoj globalnoj civilizaciji osuđenoj na duboke i sveobuhvatne promjene u svrhu opstanka. Po istom cikličkom obrascu, na temeljima ove civilizacije izrast će nova.
Sve stvoreno u ovom svijetu podložno je promjeni pomoću koje napreduje po evolucijskoj spirali. Život se nastavlja kroz igru svjetla i sjene, poput rijeke koja se nikad ne zaustavlja, slijedi svoj smjer i ritam, a promjena je samo sredstvo pomoću kojeg Priroda omogućuje usavršavanje. Isto zahtijeva i od nas. Pritom vanjske životne okolnosti imaju relativno značenje. One samo osiguravaju odgovarajući okvir da bismo upotpunili naša iskustva, usavršavali se i tako približili ostvarenju svoje sudbine.
Ispuniti život
Pitamo li se kako ispuniti život i kako ga ispravno živjeti, dobro je podsjetiti da život ima smisao koji daleko nadilazi fizičko preživljavanje i udovoljavanje prohtjevima tijela, nastojanje da se stekne ugled u društvu, bogatstvo… Za filozofa život je škola u kojoj sve ima svoje zašto i kako: tijelo, osjećaji i misli trebaju služiti kao oruđa za nadvladavanje iskušenja na putu; vrijeme je veliki učitelj, a nutarnji ja učenik koji prikuplja iskustva pomoću kojih se usavršava. Vanjske okolnosti osiguravaju odgovarajući okvir za naš razvoj, ali nisu presudne jer filozof je gospodar svoje vlastite sudbine.
Sve boli rađaju se iz ljubavi uma prema tijelu
Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino svojim je radom iznimno doprinio širenju klasične grčke filozofije na zapadu te je tako utjecao na razvoj talijanske renesanse. Izradio je cjelovit filozofski sustav, a glavni su nositelji njegovih ideja filozofska pisma koja je pisao svojim prijateljima. U pismu Amerigu Corsiniju govori o tome da se sve boli rađaju iz ljubavi prema tijelu, odnosno zaokupljenosti onim izvanjskim, jer bol nastaje kada volimo ono što nije dio nas samih, što nam može biti oduzeto. Stoga savjetuje okretanje prema neprolaznom, uzvišenom Dobru, što oslobađa od boli i donosi mir i radost.
Feničani – narod pomoraca
Narod koji su Grci nazivali “Feničani” danas uglavnom poznajemo preko zapisa drugih naroda koji su s njima dolazili u dodir. Živjeli su na uskom priobalnom pojasu na području današnjeg Libanona, dijelova Sirije i Izraela gdje su cvjetali njihovi lučki gradovi Sidon, Tir, Biblos, Beirut, a s vremenom su razvili čitavu mrežu kolonija šireći se zapadno po Sredozemlju. Zlatno doba njihove kulture okvirno je trajalo od 1200. do 300. g. pr. Kr. Ostali su poznati kao moreplovci u vremenu puno prije izuma kompasa, graditelji brodova i spretni trgovci. Heleni su preuzeli mnogo od njihove kulture, prije svega pismo.
Kako je odgonetnuto klinasto pismo?
Klinasto pismo, pismo Sumerana, koje su kasnije prihvatili Asirci, Babilonci i Perzijanci te su njime ispisani zidovi kraljevske palače u Perzepolisu, jedno je od najstarijih poznatih pisama. Odgonetnuto je zahvaljujući predanom radu mnogih stručnjaka i entuzijasta na raznim stranama svijeta, koji se nisu međusobno niti poznavali, a značajan ključ za njegovo razotkrivanje bio je reljef s trojezičnim natpisom na behistunskoj stijeni koji je poslužio poput Kamena iz Rozette za dešifriranje hijeroglifa.
Kako su nastala imena planeta?
Osim Zemlje, svi planeti dobili su imena po rimskim bogovima i božicama. Jupiter, Saturn, Mars, Venera i Merkur bili su planeti koje su stari Rimljani mogli vidjeti golim okom. Drugi planeti otkriveni su kasnije, kada je izumljen teleskop, no i tada je nastavljena tradicija imenovanja planeta po bogovima i božicama. Rimljani su imenovali planete prema karakteristikama zajedničkim božanstvima i planetima jer ime često ukazuje na bitnu osobinu onoga koji ga nosi. Imenujući planete po bogovima, iskazivali su čast i bogovima i planetima.
Tamjan – miris bogova
Tamjan se dobiva od skromnog drvca koje raste na rubnim dijelovima pustinja, a najdragocjeniji je onaj arapskog tamjanovca s područja današnjeg Jemena i dijela Omana. Upravo zahvaljujući tamjanu, to je nekad bila zemlja blagostanja, Arabia Felix. Potražnja za tom mirisnom smolom bila je povod za putovanje Egipćana u zemlju Punt, plovidbu Feničana u Ofir, grčke prodore do Indije. Njezin jedinstven, tajanstveni miris priziva u svijest osjećaj svetog, pa su je svi stari narodi upotrebljavali u vjerskim obredima, pri izricanju proročanstava, za posmrtnih obreda, a i danas se molitve uzdižu put neba u mirisnom oblaku tamjana.
Čovjek je tajna i zagonetka,
i ako si čitav život proveo
u njezinu odgonetanju,
nemoj reći da si uzalud proživio svoj vijek.Fjodor Mihaljevič Dostojevski
