Riječ uredništva
Neosporna je važnost odgoja i obrazovanja u životu svakog pojedinca kao i društva u cjelini. Od naših najranijih dana do punine mladosti oblikuju nas svakodnevne poduke i strpljiva usmjeravanja. Potreba za odgojem i obrazovanjem nastavlja se i u odrasloj dobi, iako na sasvim drugačiji način.
Ova je tema oduvijek bila važna i aktualna, a danas je u suvremenoj literaturi prilično iscrpno razrađena. Zadržat ćemo se na jednoj rečenici koju navodi Filozofski leksikon: Mogućnost i potreba djeteta da bude odgojeno čine ga otvorenim kako za očuvanje kulture tako i za stvaralaštvo. Dakle, u samoj je djetetovoj prirodi prisutna sklonost da bude odgojeno i da se tako potvrdi kao humano biće, čime otvara vrata bogatog kulturnog nasljeđa. Na ovaj način svaki pojedinac ima mogućnost obnavljati i čuvati određene aspekte kulture te dobiva poticaj oplemeniti ih vlastitim stvaralaštvom.
Jedan od najvažnijih odgojno-obrazovnih koraka je onaj kojim počinjemo svjesno upoznavati, preodgajati i oblikovati sami sebe. To znači samostalno se ispravljati i usmjeravati prema onom najboljem u nama, uz stalnu budnost prema vlastitim reakcijama i stavovima. Pritom su, ako smo otvorena srca, dobri uzori i živi primjeri uvijek uz nas na ovom cjeloživotnom putovanju.
Sadržaj
Aksiomi kozmologijskog modela u Timeju
Pitanje nastanka svemira oduvijek je okupiralo čovječanstvo. Jedan od ranih modela nastajanja i razvoja svega postojećeg nalazimo u Platonovom Timeju. Povjesničar filozofije i antropolog Luc Brisson i filozof moderne znanosti Walter Meyerstein u knjizi Inventing the Universe rekonstruiraju Platonovu kozmologiju te paralelno istražuju modernu znanstvenu kozmologiju izvodeći niz aksioma.
Odgoj u antičkoj Grčkoj
Grčki filozofi i državnici poklanjali su veliku pažnju odgoju i obrazovanju djece i mladih, kao jednom od najvažnijih državnih zadataka. Odgoj se zasnivao na gimnastici usmjerenoj na postizanje tjelesne čvrstoće i izdržljivosti te na muzici koja je imala ulogu buđenja nutarnjih vrijednosti. Ipak, glavni predmet podučavanja bila je etika – znanje o čovjekovim dužnostima. Mlade se učilo cijeniti i razvijati vrline kako bi ideale dobrog i lijepog mogli ostvarivati za dobrobit zajednice.
Delos – mjesto rođenja bogova
Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.
Znanje ili mudrost
Moderno doba u prvi plan stavlja stjecanje znanja, dok se u svim velikim filozofskim i religijskim tradicijama najviše vrednovala iskustvena mudrost. Ipak, nagomilani problemi našeg vremena potiču na okretanje prema mudrosti kao sposobnosti šireg i dubljeg sagledavanja problema i poimanja posljedica. Britanski filozof Nicholas Maxwell predvodi međunarodno udruženje Prijatelji mudrosti koje se zalaže za to da akademsko obrazovanje bude usmjereno na stjecanje mudrosti, s ciljem stvaranja boljeg svijeta.
Simbolizam zlata
Zlato, jedan od najrjeđih metala u Zemljinoj kori, po svojim je svojstvima “kralj” među kovinama. Zbog sjajne žute boje koja evocira Sunce i svjetlost, u prošlosti je bilo cijenjeno više zbog simboličke vrijednosti negoli materijalne koristi. Alkemičari su u njemu vidjeli vrhunac procesa usavršavanja metala. Budući da sve u prirodi, na svim razinama, neprestano stremi savršenstvu, povezivalo ga se s usavršavanjem ljudske prirode te s najuzvišenijim civilizacijskim i filozofskim vrijednostima.
Nikada nisu sami
oni koji su u društvu velikih misli.Jorge Ángel Livraga
