Riječ uredništva
Nastanak nekog umjetničkog djela, znanstvenog otkrića ili filozofske spoznaje jedinstven je i tajanstven proces koji tek naslućujemo. Životi mnogih iznimnih ljudi potvrđuju da se iza svakog korisnog pronalaska ili lijepog djela nalaze sati i sati predanog rada, promišljanja, istraživanja… No ti isti ljudi potvrđuju da to samo po sebi nije dovoljno i da ne može biti istinski pokretač u nastanku bilo čega novog. Potrebno je još nešto puno suptilnije što izmiče uobičajenoj logici, nešto što vođeno jasnim osjećajem potrebe i na krilima nadahnuća nepogrešivo i izravno otvara nove horizonte…
Prema izvorima mnogih tradicija, ovaj put neposrednog uvida u bit stvari izvire iz našeg višeg, intuitivnog bića. Oslobođeno okvira razuma i svih izvanjskih, promjenjivih zahtijeva tijela i psihe, ono doseže duhovne spoznaje i sagledava cjelinu stvarnosti. Ovom velikom iskoraku prethodi dug put usavršavanja koji podrazumijeva život ispunjen vrlinama i odbacivanje svih iluzija.
No, kako to postići? Jedan od putokaza ostavio nam je na svoj osobit način i zen budizam koji ukazuje na ograničene spoznajne moći razuma i potiče buđenje intuicije koja omogućuje poimanje cjeline u kojoj je jedinstvo mnoštvo i mnoštvo jedinstvo. Poput zen slike kapljice kiše na listu na kojoj se odražava stablo, šuma, čitav svijet, svjetlost zvijezda i sjaj dana, potrebno je jednostavno biti prisutan u stvarnosti trenutka i okusiti dah vječnosti…
Sadržaj
Ne radi se o stvaranju antitijela
Zagađenje okoliša je golemi globalni problem. Prisutan je i na psihološkoj i mentalnoj razini, što se očituje kroz nasilje, agresivnost i krajnju sebičnost. Za obranu, stvaramo antitijela na svim razinama koja uzrokuju ravnodušnost i gotovo se prirodno navikavamo na protuprirodno. Iako nam antitijela pomažu u preživljavanju, taj način života nije prirodan. Pošasti se treba suprotstaviti iznalaženjem rješenja za pročišćavanje naše životne sredine, kao i naših osjećaja i ideja.
Znanost silovito napreduje?
Znanost i tehnika toliko napreduju da se nameće pitanje koja je svrha i smisao tog napretka te koliko je prisutan upliv savjesti. Napredak nije ni dobar ni loš, nego ovisi o namjeri s kojom se koristi, a tu namjeru određuju pojedinci. Znanost ne smije biti usmjerena prema pojedinačnim prikrivenim interesima, nego prema zajedničkom dobru. Stoga je podjednako važno ulaganje u znanost, kao i formiranje čovjeka i razvoj humanih vrijednosti društva.
Intuicija u zen budizmu
Zen budizam ostavlja dojam jednostavnosti i lakoće, no svojstven mu je strog i nepopustljiv nutarnji stav koji vodi cilju – spoznati sebe i cjelovitost stvarnosti. Prepreka spoznaji naš je vlastiti um u kojem su uvijek prisutni onaj tko promatra i ono što se promatra, stoga nije sposoban sagledati cjelovitu stvarnost. Spoznaja se postiže intuicijom koja podrazumijeva brisanje razlike između promatrača i promatranog, a dugi put do cilja sastoji se u usavršavanju vladanja sobom.
Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva
Kintsugi, umijeće popravljanja dragocjene čajne keramike, jedan je od izraza tankoćutne japanske estetike. Mjesto loma spaja se lakom s primjesom zlata što joj daje dodatnu vrijednost i ljepotu. No, kintsugi je i životna filozofija. Napuknuća, okrhnuća i ožiljke koje vrijeme i život ostavljaju na predmetima i ljudima smatra se prirodnim slijedom događaja. Čovjek ih treba prihvatiti kao izvojevane životne bitke koje su ga učinile jačim, otpornijim i bogatijim za pokoje zlatno zrnce životne mudrosti.
Francis Bacon – O mudrosti sebičnih
Francis Bacon, nekad visoki državni velikodostojnik na engleskom dvoru, u eseju O mudrosti sebičnih govori o državnim službenicima koji osobnu korist pretpostavljaju interesu države. Primjećuje da su mudri za sebe, ali štetni za državu jer zaokupljeni dobiti za sebe, zanemaruju rad za opće dobro. Stoga vladarima savjetuje pažljivo biranje službenika kojima daju velike ovlasti. Zaključuje da upravo onima koji sve podređuju vlastitim interesima i misle da sreću drže u svojim rukama, ironijom sudbine, sreća često okrene leđa.
Veliki banjan – šuma od jednog stabla
Banjan, nacionalni simbol Indije, najrazgranatije je stablo na svijetu. Glavna mu je značajka zračno korijenje koje odeblja i odrveni kad dosegne zemlju te postaje potpora širokoj krošnji, ostavljajući dojam šumarka, a ne jednog stabla. Hindusima i budistima banjan je sveto stablo koje se često spominje u vedskim spisima. Kao golemi suncobran i kišobran koji u tropskom podneblju štiti od sunca i kiše, prirodno je mjesto susreta i simbol zaštite.
Prvo, kloni se svih djela bez svrhe i cilja;
drugo, neka svako djelo bude usmjereno samo prema zajedničkom dobru.Marko Aurelije
