Riječ uredništva
Svijet čovjekovih želja nepregledno je more raznih težnji i preokupacija koje se kreću od jednostavnih materijalnih potreba nužnih za egzistenciju do suptilnih ili silovitih želja koje potiču osjećaji vođeni složenim i katkad nejasnim porivima naše psihe.
Kada čovjeka pokreće prekomjerno traženje ugode, a ne prirodna potreba, nastaju umjetne potrebe koje nezasitne, nakon kratkotrajnog zadovoljstva, stvaraju nove, još jače želje. Te želje mogu potpuno okupirati svijest i paralizirati mnoga druga, čovjeku doličnija i plemenitija nastojanja. Golemo iskustvo proteklih generacija ljudi ističe da konačni ishod može biti jako bolan, ali time i poučan, kao upozorenje da nešto radimo pogrešno. Međutim, ako iz toga ništa ne naučimo i ako nemamo snage oduprijeti se i promijeniti nešto, stalno će nam pažnju odvlačiti različite umjetne potrebe pretvarajući nas u robove naših želja.
No, čovjek može svoje nastojanje voljno usmjeriti i stremiti daleko korisnijem i humanijem djelovanju, važnom ne samo za njega već i za cjelinu čovječanstva i prirode. Tako u sebi može probuditi skrivene potencijale i otkriti nove spoznaje koje mogu pomoći poboljšanju života svih.
Sadržaj
Čovjekove želje
Želja je pokretač čovjekova života, ona vodi i usmjerava njegovo djelovanje. Čovjekove su želje dvosmjerne: on želi prolazne materijalne stvari, ali i duhovne. Postoje različite prepreke koje onemogućuju ispunjavanje naših osobnih želja što vodi frustraciji, agresiji, depresiji. No, uistinu human način života podrazumijeva nadilaženje osobnih želja te djelovanje za dobrobit drugih živih bića. Takav način života pokreće prirodna potreba i volja, a ne želja za ugodom.
Ljudske i digitalne veze
U ubrzanom tempu modernog života skloni smo susrete uživo zamijeniti digitalnom komunikacijom, što je sinonim za sve kraće i površnije odnose. Imamo virtualne sastanke, komuniciramo uglavnom pismenim putem pa je ipak uza sve dobrobiti tehnologije i brojne prijatelje na društvenim mrežama čovjek sve usamljeniji. Potreba za bliskim međuljudskim odnosima je nezatomljiva, a njezino ispunjenje usko je povezano s našim mentalnim zdravljem. Zato je važno svjesno nastojati graditi kvalitetne odnose s drugim ljudima.
Snaga jedinstva
Život u svojoj cjelovitosti primjer je jedinstva iz kojeg ništa nije izuzeto, jer ništa ne može opstati izdvojeno. Sve je povezano poput karika u lancu i ima svoju ulogu. Stoga se rastućem separatizmu, razdvajanju i otuđenju treba suprotstaviti snaženjem humanih odnosa, razvijanjem međusobnog povjerenja, solidarnosti i velikodušnosti. Trebamo graditi jedinstvo kako bismo se opet osjetili članovima velike složne obitelji koja se zove čovječanstvo.
Velika otkrića desetljeća – II. dio
Tehnološki uzlet, globalizacija informacija te prožimanje spoznaja iz različitih grana znanosti doveli su do zapanjujućih otkrića na području arheologije. Utvrđeno je da je špiljska umjetnost bila stariji i globalniji fenomen nego što se mislilo, čime su ujedno pomaknute granice starosti samog čovjeka. Također je uzdrmano stablo evolucije te su ostvareni značajni pomaci u razumijevanju genetske prošlosti čovječanstva. Tko zna koja će sve čuda iznjedriti treće tisućljeće, ali jedno je sigurno: znanost je postala globalnija, a znanstvena zajednica povezanija u otkrivanju tajni prirode.
Saganova plava točka u beskraju
Povodom Dana planeta Zemlje donosimo izvadak iz knjige proslavljenog astrofizičara Carla Sagana naslova Blijeda plava točka. Knjiga je nadahnuta fotografijom Zemlje iz svemira na kojoj je naš planet tek jedva zamjetna blijedoplava točkica svjetlosti u neizmjernom prostranstvu. Iako u kozmičkim razmjerima sasvim neupadljiva i nezanimljiva, Sagan iznosi iskreno čuđenje i divljenje prema Majci Zemlji i životu na njoj. Ona je naš nezamjenjivi dom s kojim je naša sudbina duboko povezana, te je stoga trebamo poštovati i čuvati.
Sunce u keltskoj mitologiji
Sunce kao izvor svjetlosti, topline i cjelokupnog života na Zemlji štovale su sve stare kulture pa tako i keltska. Kelti su imali mnoga božanstva sa solarnim atributima, a značajne trenutke godišnjeg hoda Sunca obilježavali su svetkovinama popraćenim krijesovima i vatrama. Kelti su Sunce predstavljali muškim i ženskim božanstvima, a sva ta božanstva samo su različiti aspekti vladara našeg neba.
Naš napredak možemo prosuditi po smionosti naših pitanja i dubini naših odgovora, po spremnosti prihvaćanja onog što je istina prije negoli onog što nam se čini dobrim.
Carl Sagan
