Riječ uredništva
Pitanja o univerzumu i njegovim nedokučivim zakonima kao i pitanja o čovjeku i njegovoj ulozi u tome, često su latentno prisutna u nama. Mogu se pojaviti u obliku određenih nemira i slutnji, u nastojanju da stvorimo nešto lijepo i prepoznatljivo svima, u iskrenom divljenju pred nepoznatim i skrivenim što se stalno prepliće sa životom. Međutim, ova su pitanja često jedva čujna pod velikim pritiskom buke svakodnevnice i privida koji zaglušuju naša nutarnja osjetila.
Važnost ovih pitanja za ostvarenje čovjeka potvrđuju njihova univerzalnost i stalna prisutnost od daleke prošlosti do danas. Nalazimo ih u promišljanjima mnogih filozofskih i religijskih sustava, u vrijednim književnim i drugim umjetničkim djelima, u mitovima i simbolima, a čuvala ih je na svoj praktičan način i narodna baština. No sve su se ove forme napajale iz najdubljih izvora škola misterija, poput primjerice egipatskih ili grčkih, iz kojih su neprekidno dolazili snažni poticaji za stvaranjem i obnovom istinskih ljudskih vrijednosti i spoznaja. Međutim, misteriji su bili za većinu nedostupna “tajna”, ali ne zato što su bili takvi sami po sebi, nego zbog običnih ljudskih slabosti i ograničenja onih koji nisu željeli ni vidjeti ni živjeti ono stvarnije i primjerenije čovjeku te su tako sami sebi zatvarali put do njih.
Svaka tajna ima ključ, a ponekad je taj ključ toliko očit da ga baš zato ne vidimo – biti Čovjek i kako kaže pjesnik, paziti da ne idemo maleni ispod zvijezda…
Sadržaj
Samotrački misteriji
Sjevernoegejski otok Samotraka nekada je bio srce drevnog religijskog kulta. Samotrački misteriji privlačili su štovatelje iz cijelog grčko-rimskog svijeta više od tisuću godina, a u njihovu su mudrost bili upućeni mnogi filozofi, državnici i umjetnici. Posvećenike je pratio zavjet šutnje, priječeći nedostojnima pristup uzvišenom znanju. Tajna znanja koja su se prenosila imala su ulogu omogućiti čovjeku da upoznajući samoga sebe, upozna svijet i bogove.
Karl Jaspers – Duhovna situacija vremena
Njemački filozof i psihijatar Karl Jaspers jedan je od istaknutih europskih mislioca XX. stoljeća. Glavne teme njegovih razmatranja su smisao ljudske egzistencije, čovjekova sloboda i samoostvarenje. Knjigom Duhovna situacija vremena, napisanoj 1930. godine, predviđa i sagledava ključne probleme modernog svijeta. Govori o tehnificiranom i birokratiziranom vremenu u kojoj je čovjek odvojen od tradicije, istrgnut iz korijena, posljedica čega je praznina i besciljnost. Zaključuje da je svijet na prekretnici koja obiluje mogućnostima i opasnostima te da čovjeku preostaje da pronađe put iz vlastitog izvora.
Simbolizam zastave
Iako tek komad platna koji prigodno vijori na jarbolu, zastava oduvijek pokreće ljude, dovodi ih u posebno stanje i čini spremnima dati za zajednicu najbolje od sebe. To je stoga što su njezini pojedinačni elementi i cjelina simbol nečeg skrivenog, zajedničkog svim pripadnicima zajednice koju predstavlja, izraz njezinih dubokih vrijednosti. Zastava svojim vijorenjem pokazuje ideal kojem se može stremiti i životom ga zastupati. Izložena vjetru, suncu i kiši potiče čovjeka da ostane čvrst i postojan.
Bernsteinov glazbeni svijet
Leonard Bernstein, veliki zaljubljenik u glazbu, bio je skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni teoretičar, pedagog i inovator. Dirigirao je gotovo svim velikim američkim orkestrima. Skladao je djela komorne glazbe, balete, opere, muziku za filmove itd, kombinirajući, klasičnu i kazališnu glazbu te jazz. Kreirao i vodio televizijsku seriju kojom je klasičnu glazbu nastojao približiti mladima, a koja se prikazivala u čak četrdeset zemalja. Postao je uzor mnogim mladim glazbenicima, a svojim dobrotvornim, entuzijastičkim radom i primjer istinskog humaniste.
Jezik Nazca linija
Beživotna pustinjska visoravan između pacifičke obale i Anda krije neprobojnu svjetsku zagonetku zvanu Nazca linije. Geometrijski oblici i crteži golemih dimenzija koji prikazuju različite životinjske oblike poput majmuna, pauka, kondora, kolibrića, guštera itd prostiru se na nekoliko stotina kvadratnih kilometara i jasno su vidljivi tek iz zraka. Ne postoji suglasnost tko je načinio ove crteže, kada, kako i u koju svrhu. No, po svemu sudeći, radi se o ostacima vrlo visoko razvijene nepoznate civilizacije čija starost seže mnogo vjekova u prošlost.
Ne trudi se o svemu znati sve da ne bi u svemu postao neznalica.
Demokrit
