Posebna je veza koju između čovjeka prošlosti i čovjeka budućnosti stvaraju pisani tragovi. Ima u tome nešto što nam u ovoj neuhvatljivoj sadašnjosti daje osjećaj sigurnosti i oslonca, osjećaj da su nam nadohvat golema iskustva koja sami nikada ne bismo mogli proći…
Za neka pisana djela kaže se da imaju snagu promijeniti život i ucrtati staze kada se čini da su svi putevi izgubljeni. Nekima su knjige poput bliskih prijatelja čije tople oči bodre jednostavnošću i smislom koji se otvara sa svakom novom stranicom. Drugi čitajući zastanu pred tajnom kako bi zatim ušli u još veću, neizmjernu i neiscrpnu. Tako otkrivaju svjetove, ruše ograničenja, grade veličanstvena djela, a onda i sami posegnu za perom kako bi sjemenke riječi nastavile živjeti, rasti, davati nove plodove…
Postojali su oni koji su poput Platona dali ogromno bogatstvo za samo jedan rukopis izuzetnog Pitagore… Ili oni koji su poput majanskih mudraca uskakali u velike lomače u kojima su izgarali drevni kodeksi da bi spasili poneku stranicu. Poznati su i oni koji su kao Giordano Bruno gorjeli na lomači ustrajući iza svojih napisanih djela!
Neuništiva je ta obostrana veza – onih koji toliko gorljivo žele ostaviti zapis i onih koji jednako gorljivo čuvaju poruke, prepisuju ih, prevode, pohranjuju, istražuju izgubljene ili stvaraju nove. Upravo su zbog toga mnogi veliki vladari često kao jednu od važnijih misija imali osnivanje knjižnica i poticanje učenosti kao najvitalnije ljudske sposobnosti.
U tom duhu skrećemo pozornost na Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna, i pridružujemo se UNESCO-ovom poticaju za promoviranje učenja i pismenosti, kao i za osvještavanje postojanja neslućenih mogućnosti koje se otvaraju tom ljudskom sposobnošću.
Kako biti siguran u sebe
Sigurnost u sebe gradi se i razvija tijekom cijelog života. Kroz različite životne situacije upoznajemo vlastite slabosti, ali i snagu, što s vremenom dovodi do samopouzdanja. Svatko od nas može se mijenjati, ali promjena uvijek dolazi iznutra. To nitko ne može učiniti umjesto nas.
Razgovor s voditeljem Dalaj-Lamine knjižnice Gesheom Lhakdorom
Yaron Barzilay, voditelj kulturne udruge Nova Akropola u Indiji, razgovarao je s Gesheom Lhakdorom, ravnateljem knjižnice i središnjeg arhiva Njegove Svetosti Dalaj Lame, o trenutnoj situaciji u svijetu. Gledano očima tibetanskog budizma, sve je u prirodi međusobno povezano te bismo trebali razvijati suosjećanje prema svim osjetilnim bićima jer, u konačnici, svi želimo biti sretni.
Što je kultura?
Kultura kao sveukupno kreativno ostvarenje u odnosu prema onome što je stvorila priroda, svojstvena je samo ljudima. Ona je proces i sredstvo koje ljudima omogućuje izražavanje vlastitog potencijala. Potrebno nam je poznavati različite kulture jer svaka od njih izražava različite strane naše prirode.
Stare knjižnice
U starim kulturama knjižnice poput Aleksandrijske, Asurbanipalove ili knjižnice Sveučilišta u Nalandi, bile su posebna mjesta u kojima se čuvao velik broj odabranih i pažljivo pohranjenih rukopisa, simboličkih prikaza i mapa. Obično su sadržavale arhiv, učionice, laboratorije, hramove, opservatorije, parkove… Bila su istinska mjesta učenosti u kojima su se neprestano oživljavala, obogaćivala i produbljivala mnogobrojna područja znanja.
Kakuzo Okakura – Knjiga o čaju
Knjiga o čaju nastala je kao izraz ljubavi i poštovanja prema japanskoj kulturi čije su izvorne vrijednosti blijedile pod pritiskom moderne zapadne kulture. Kroz nju nas Kakuzo Okakura na primjeru jednostavnosti čajne ceremonije vodi prema skrivenom smislu i ljepoti onog običnog koje često podcjenjujemo. Sudjelovanjem u nečemu što je naoko jednostavno, čajna je ceremonija omogućavala sudionicima uroniti u vlastiti unutrašnji mir i doživjeti osjećaj jedinstva sa svijetom.
Lapis lazuli – kamen zvjezdanog neba
Modri poludragi kamen lapis lazuli ili lazurit, prošaran bijelim prugama kalcita te zlatnim zrncima pirita, oduvijek je čovjeka podsjećao na nebo osuto zvijezdama. Koristio se u svim poznatim nam tradicijama u izradi simboličkih prikaza te u ukrašavanju carskih palača i hramova. Najcjenjeniji lazurit nalazi se u negostoljubivim planinskim goletima afganistanskog sjeveroistoka.
Kao što njiva,
mada plodna,
ne može rađati
bez obrade,
tako ni čovjek
ne može stvarati
bez učenja.Ciceron
