Sreća je stanje koje karakteriziraju pozitivni, ugodni osjećaji. Biti sretan prirodna je težnja svakog bića. Znanstvena istraživanja pokazala su da ne samo čovjek, već također životinje i biljke izražavaju svojevrsnu potrebu za srećom.
Sreća može proisteći iz povoljnih vanjskih okolnosti koje se doživljavaju kao poželjne i vrijedne, bilo da se radi o dobrom ishodu pomno planiranih nastojanja, susretljivosti drugih, izbjegnutoj nesreći ili slučajnom dobitku. S druge strane, rasprostranjeno je i mišljenje da je sreća uzrokovana cjelokupnim životnim svjetonazorom, da proizlazi iz pozitivnog psihološkog i mentalnog stava, te se dovodi u vezu s pitanjem najprimjerenijeg načina života, što je područje kojim se bave etika i filozofija morala.
Biti sretan nezaustavljiv je poriv svakog čovjeka no, iako smo svim bićem usmjereni ka sreći, češće smo nezadovoljni, nesretni ili ravnodušni negoli sretni. Možda tražimo sreću na pogrešnim mjestima ili je krivo tumačimo?
Zanimljive su koncepcije istočnih filozofskih sustava koje izjednačavaju život, sreću i slobodu. Prema njima, sama priroda života je sreća. Sretni smo onda kada životna energija teče prema naprijed dajući oduška svojim mogućnostima. Kada život naiđe na zapreke koje ga sputavaju u razvoju, nastaje bol.
Psiholozi pak ističu zanimljiv podatak vezan za trajanje sreće. Ako je sreća povezana sa željom za užitkom, onda ona traje kratko, samo onoliko koliko traje užitak. A kada čovjek čini nešto dobro za druge, sreća ne nestaje prestankom djelovanja koje ju je izazvalo, već traje puno duže. Gledano iz ove perspektive, pitanje “kako mogu biti sretan?” možda i nije pravo pitanje. Možda je pravo pitanje “do čega mi je zaista stalo i što želim postići u životu?”, odnosno “kakva osoba želim biti?”.
Sreću najčešće nastojimo pronaći izvana. Trudimo se steći materijalno bogatstvo, postići uspjeh, društveno priznanje, ljubav itd., ali je ključno pitanje je li sreća posljedica onog što imamo ili onog što jesmo. Ako je sreća u onome što jesmo, izvor sreće nalazi se u uravnoteženom temperamentu, plemenitom karakteru, vedrom, zdravom duhu i zdravom tijelu? Zar to nije put kojim možemo postići najviši stupanj sreće?
Istina je da smo različiti i da ne tražimo svi sreću na isti način. Ali, ako su istinite riječi pjesnika “Koliko bi očiju trebao imati čovjek da opazi sreću koja ga okružuje?”, istinite su i onog drugog koji je napisao: “Kalup sreće čovjek drži u svojim rukama.”
Danas sam vidjela zvijezdu…
Pogled na zvijezdama osuto nebo ispunjava nas divljenjem i strahopoštovanjem; osjećamo se tako udaljenima i malima, a opet tajanstveno povezanima s njihovim treperenjem. Dok jedne blistaju jasnim sjajem, druge tinjaju i gasnu, odražavajući nepromjenjivi zakon ciklusa koji je isti i za zvijezde i za ljude. Opet se u nekim očima svjetlost zanavijek gasi, u nekim mekim tek počinju da plamte snovi. Dok mi utiremo brazde na Zemlji, one prelaze svoje staze i svojim svjetlom s nebeskih visina pokazuju nam put i pomažu dokučiti sudbinu.
Put sreće
Ne postoji metoda za pronalaženje sreće jer ljudska su bića vrlo različita pa je takva i potraga za srećom. Ona koju možemo pronaći u izvanjskom svijetu kratkog je vijeka. Stabilna i trajna sreća unutarnje je stanje mira koje ovisi o nama samima, a potječe od usklađenosti naših duhovnih i materijalnih potreba. Put prema sreći povezan je s djelovanjem i evolucijom koji imaju nutarnje usmjerenje.
Megaliti, II. dio – najpoznatiji svjetski megaliti
Megalitske strukture ubrajaju se u velike zagonetke čovječanstva, a ono što posebno začuđuje rasprostranjenost je sličnih divovskih poduhvata u različitim dijelovima svijeta. Istraživanja pokazuju da su njihovi graditelji vladali izuzetnom vještinom i posjedovali spoznaje koje nadilaze modernog tehnološkog čovjeka. Mnoga nerazjašnjena pitanja vezana uz megalite potiču nas da se zamislimo nad dubinama prošlosti i zapitamo o evoluciji čovječanstva, njenom tijeku i smislu.
Najveći megaliti
Najveći poznati megaliti nalaze se u gradu Baalbeku u današnjem Libanonu, ugrađeni u temelje Jupiterova hrama iz rimskog doba. Smatra se da su postavljeni znatno ranije jer su na njima vidljivi tragovi erozije vjetrom i pijeskom, koji se ne nalaze na ostatku hrama. Ne zna se kako su mogli biti premješteni iz kamenoloma i savršeno ugrađeni na sadašnje mjesto, ali se smatra da se radi o zaboravljenom umijeću naših prapovijesnih predaka.
Tippi
Tippi Degre, dijete profesionalnih fotografa životinjskog svijeta i prirode, do svoje desete godine živjela je daleko od civilizacije, okružena životinjama. Kao glavne prijatelje navodila je slona Abua, mladunče lava Mufasu i leoparda J&B. Zahvaljujući video zapisima svojih roditelja, Tippi je osvojila svijet djetinjom vedrinom i otvorenošću koji su joj omogućili bliskost i nesvakidašnju neverbalnu komunikaciju sa životinjama.
Školjka – čudesno djelo prirode
Školjke i puževi, jednom funkcionalne i lijepe kućice mekušaca, zadivljuju raznolikošću oblika, šara te skladom boja. Spiralni oblik puževe kućice simbolizira čovjekov evolucijski put, a školjka koja svojim ljušturama štiti tijelo mekušca povezuje se sa ženom koja u sebi čuva zametak novog života. Uz školjke se veže simbolizam plodnosti svojstven vodi i Mjesecu, a neobičan huk koji nastaje puhanjem u školjku na Istoku glas je Dharme koji budi iz neznanja.
Sreću određuje stanje našeg duha, a ne događaji.
Dalaj Lama
