sreca1a

Brzina određuje naš dnevni ritam. Žurimo na posao, žurimo s posla… cijeli dan žurimo. Na kraju dana žurimo na spavanje kako bismo sutra mogli imati snage i vremena sve to ponoviti. Naša žurba potaknuta je željom za uspjehom, zaradom, pobjedom, jer mislimo da ćemo tako ostvariti sreću, zadovoljstvo, ali i mir i odmor koji toliko nedostaju usred sve te žurbe.

Postoji i drugo što bismo htjeli učiniti za sebe: otputovati na neko lijepo mjesto, odvojiti više vremena za druženje s onima koji su nam dragi, usvojiti neku novu vještinu, proučiti nešto što nas zanima, napraviti nešto što nas ispunjava… Sve su to razlozi zbog kojih pristajemo na svakodnevnu utrku s vremenom. Ali sve to stavljamo u drugi plan, jer polazimo od toga da je prvo potrebno osigurati egzistenciju, a za ovo drugo već će se stvoriti prilika.

Međutim, problem je što vrijeme za to drugo nikako ne dolazi. S vremenom se pomirimo s tim da je upravo ta svakodnevna utrka koju ne volimo naš život i prestanemo očekivati nešto bolje.

No, nitko ne želi da mu život postane robotizirana utrka s vremenom koja ne ostavlja mjesta ni za što od onog što zaista volimo. Stoga, ako želimo nešto promijeniti, nemojmo čekati predugo. Počnimo odmah. Počnimo tako što ćemo loše navike koje nas sputavaju zamijeniti dobrim navikama koje će nas ispuniti. I ne čekajmo bolja vremena, jer ona neće doći ako ih sami ne stvorimo.

fil-ekologija-zeleni-covjek
EKOLOGIJA

Filozofska ekologija

Naše tehnološko doba potiče antropocentričan stav i iluziju da je čovjek nadređen prirodi, da je njen gospodar. Filozofska ekologija polazi od toga da su ljudi, uz ostala živa bića, sastavni dio žive Zemlje koja je naš dom te da način života moraju uskladiti s cjelinom u cilju opstanka. Ona upozorava da antropocentrizam i potrošački mentalitet ozbiljno ugrožavaju ravnotežu jer potiču neobuzdano iskorištavanje prirodnih izvora, ali i gomilanje otpada. Odgovornost je na svima nama koji smo žrtve konzumerizma. Nužno se vratiti jednostavnijem i svjesnijem načinu života, jer svaka učinjena šteta u prirodi posljedično utječe i na nas same.

moderna-tehnologija-covjek-robot-ai
AKTUALNO

Moderna tehnologija

Galopirajući razvoj tehnologije, a posebno masovnih medija i interneta, promijenio je svijet, dok su ljudska bića ostala ista. Mnogi od tih brojnih novih izuma i tehnologija korisni su i pomažu nam u svakodnevnom životu, ali nose i skrivene opasnosti. Zato moramo usvojiti inteligentne kriterije za upotrebu tehnologije, a prije svega moramo naučiti vladati sobom da bismo mogli vladati tehnologijom. Moramo birati razborito, ono što je dugoročno najbolje za čovječanstvo i za naš planet u cjelini.

svijet-aboridzina-naslovna
SIMBOLIZAM

Svijet Aboridžina

Australski starosjedioci posjeduju najdužu neprekinutu tradiciju na Zemlji. U njihovoj kozmologiji, sav prostor i vrijeme, sve što postoji, isprepleteno je, međuovisno i srodno. Sve se temelji na sjećanju na vrijeme stvaranja, koje nazivaju Vrijeme snova ili Sanjanje, kada su bogovi i mitski preci uređivali svijet i prenijeli ljudima temelje kulture. Naizgled jednostavne i naivne, priče slojevitog simbolizma iz Vremena snova otkrivaju vjerovanje u duhovne snage kojima je svijet ispunjen i snažnu povezanost sa svijetom prirode.

lidar-ostaci-majanske-civilizacije
ZNANOST

Lidar – laserska arheologija

Tehnologija laserskog skeniranja, LiDAR, moderna je metoda prikupljanja prostornih podataka. Razvila ju je NASA za potrebe svemirskih istraživanja, a sve se više pokazuje kao široko primjenjiva tehnologija u brojnim područjima ljudske djelatnosti, pa i za pronalaženje ostataka drevnih kultura. Zahvaljujući LiDAR-u locirani su fascinantni majanski ostaci u Hondurasu, Gvatemali, golemi urbani kompleksi nedaleko od Angkor Wata u Kambodži, vikinški ostaci u Danskoj. LiDAR, ukratko, označava radikalnu promjenu u arheologiji.

UMJETNOST

Srednjovjekovna estetika

Srednjovjekovna umjetnost bila je snažno prožeta kršćanstvom, no njezina estetika, odnosno filozofija umjetnosti, potječe iz antičkog svijeta, posebno neoplatonizma. Polazište je platonske i neoplatonske estetike u ideji da je ljepota svijeta slika i odraz idealne Ljepote, a kršćanske da je vidljiva zemaljska ljepota uprizorenje božanstva, odnosno Božje očitovanje u stvarima. Zajedničko im je da umjetničko djelo treba odražavati duhovnu bit stvari preko koje se može spoznati vrhovni princip ili Bog. Pri prosuđivanju ljepote presudan je um, a ne osjetila.

citat-sunce-dolinaDrži se prije svega ovog načela:
dio sam cjeline u vlasti
Prirode.

Marko Aurelije