Velikani ljudskog duha i njihova ostvarenja temeljni su izvori nadahnuća svim generacijama. Putevi spoznaje često su nedokučivi, ali djela čovječanstva ostvarena kroz tisućljeća pojavljuju se poput putokaza pred svima koji tragaju za istinom. Međutim, shvaćanje je isključivo osobno, nije ga moguće doseći ni na koji drugi način osim vlastitim traganjem i zalaganjem.
Izuzetan primjer toga pronalazimo u životu i radu Isaaca Newtona. Ne zbog toga što je bio, kako se danas smatra, jedan od najvećih znanstvenih genija svih vremena, nego ponajprije zbog načina na koji je pokušavao proniknuti u zagonetke prirode, čovjeka i smisla postojanja. Pritom je, osim nutarnjeg žara, iznimnu ulogu pripisivao ostvarenjima svojih prethodnika: Ako sam vidio dalje od drugih, to je zato što sam stajao na leđima titana.
Koliko je cijenio ostavštinu čovječanstva i koliko se trudio da je sam shvati, vidimo po mnogim primjerima. Za života je prikupio za to doba nevjerojatno veliku zbirku knjiga i rukopisa. Ona potječe iz mnogih krajeva svijeta i različitih epoha. Kojim je sve putevima došla do njega? O njegovom sveukupnom interesu govori i sadržajni izbor djela, od kojih je samo manji dio iz područja fizike i matematike. Većina je teološkog i alkemijskog karaktera, a velik broj djela je iz svih ostalih aspekata kulture. Očito ih je vrlo pažljivo proučavao sudeći prema komentarima zapisanim na marginama svih tih dijela.
Newtonova svestranost i interdisciplinarni pristup istraživanju, a ne samo interes za fiziku i matematiku, izišli su na vidjelo pronalaskom zaboravljene ostavštine. Još i danas otkrivamo nepoznatog Newtona koji je, poput drevnih filozofa, neumorno tragao za tajnama života i postojanja. U tome nam njegova iskustva mogu poslužiti kao korisni savjeti jer, kako on sam kaže, istina se uvijek može pronaći u jednostavnosti, a ne u mnogostrukosti i zbrci stvari.
Pažnja i pet osjetila
Naša osjetila su prozori kroz koje dolazimo u dodir sa svijetom oko nas. Preko osjetila primamo razne izvanjske podražaje što vodi opažanju, doživljaju i upoznavanju svijeta. No, o pažnji ovisi koliko ćemo biti svjesni našeg okruženja jer pažnja prati sve podražaje te usmjerava naše misaone aktivnosti. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Kada je pažnja budna, ona oplemenjuje osjete, daje im visinu, dubinu i širinu, omogućujući nam približavanje samoj biti svega.
Stoički vodič kroz naše emocije
Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.
Sándor Márai – Knjiga o travama
Knjiga o travama Sándora Máraija, mađarskog novinara, pisca i pjesnika, sastoji se od crtica u kojima na jednostavan i jasan način dotiče različite teme koje se tiču čovjeka. Pritom se otkriva kao pravi filozof i pronicavi promatrač koji uči iz knjiga mudrih, iz ljudskih života, iz ljudskih srca, iz trava i nebeskih znakova istodobno. Knjiga o travama riznica je mudrosti nadahnuta i posvećena stoičkim filozofima čiju je filozofiju Márai prigrlio kao vlastitu životnu filozofiju.
Isaac Newton
Isaac Newton je jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti čiji su doprinosi na području fizike, matematike, astronomije i kemije u XVII. stoljeću doveli do znanstvene revolucije. Spisi koji su u javnost dospjeli 1936. godine, otkrili su pažljivo skrivano područje njegova dugogodišnjeg rada – alkemiju. Najzaslužniji za to otkriće bio je John Maynard Keynes koji je bio fasciniran Newtonovim genijem i nazvao ga “posljednjim od maga”. Newton je univerzum smatrao tajnom, kriptogramom Svevišnjega, u koju je moguće proniknuti čistom mišlju i intuitivnim i metodičnim pristupom.
Simbolizam životinja u alkemijskoj tradiciji
Alkemiju obično vežemo za pretvorbu neplemenitih metala u zlato, no ta izgubljena disciplina bila je znanost i filozofija koja je istraživala nutarnje zakonitosti prirode i čovjeka. Imala je duhovnu i praktičnu stranu koje se mogu svesti pod zajednički nazivnik usavršavanja, jer sve u prirodi evoluira, teži savršenstvu; životinjskim prikazima pokušalo se istodobno sakriti i otkriti teško izrecivo, evocirati nevidljive procese. Životinje se ne pojavljuju kao simboli proizvoljno, već obilježavaju različite faze alkemijskih transmutacija.
…Ne znam kakvim se činim svijetu, ali samom sebi izgledam poput dječaka
koji se igra na obali mora, zabavljajući se pronalaženjem kakvog glatkog oblutka ili neke neobično lijepe školjke, dok se veliki ocean istine preda mnom prostire još potpuno
neotkriven.Isaac Newton
