Nives Lozar

Pitagorino učenje – I. dio

Suprotno današnjem shvaćanju toga pojma, Pitagori i njegovim učenicima matematika je bila više od znanosti o brojevima. Matematika kao jezik simbola omogućavala je razumijevanje prirodnih zakona. Temelj pitagorejskog učenja je harmonija, jedan od prirodnih zakona, princip reda kozmosa koji se odražava i kao vrlina, muzička harmonija ili kao muzika sfera u kretanju nebeskih tijela...

Metafora u znanosti

Iako je prvenstveno povezujemo s umjetnošću, metafora je važna i u znanosti, pa su tako znanstvenici atom objasnili pomoću analogije sa Sunčevim sustavom, a Darwin je evoluciju predočio slikom stabla. Metafora služi za povezivanje apstraktnih činjenica i složenih ideja s nečim poznatim iz svakodnevnog iskustva na temelju njihove sličnosti. Taj "prijevod" na poznati, živi jezik olakšava razumijevanje, potiče maštu i rađa nove ideje, što vodi novim otkrićima.

Drago kamenje

Prije nekoliko godina u jednoj prestižnoj američkoj školi jedan je profesor svojim učenicima održao izuzetno predavanje o socijalnoj ekonomiji. Profesor […]

Skriveni motivi beznađa

Zbog zanemarene duhovne strane života suvremeni se čovjek ne osjeća potpuno, što rađa osjećajem praznine i beznađa. Takvo stanje proizlazi iz neznanja. Poznavati život u njegovoj punini te znati da na svijetu ništa nije slučajno, već je sve povezano i postoji s razlogom, mijenja pogled na svijet i rađa nadu.

Drevni grad Daorson

Pitomi stolački kraj jedno je od arheološki najzanimljivijih područja Bosne i Hercegovine. U blizini Stoca nalazi se paleolitsko nalazište pećina […]

Čačatatutu i feniks

Nekada davno jedna je ženka čačatatutua, najmanja i naj­ružnija od svih ptica, snijela tri jajeta u svom gnijezdu u travi. […]

Klesar koji nikad nije bio zadovoljan

Jednom davno živio je jedan klesar. Bio je poznat po neobičnoj vještini u svom zanatu.

Jednog je dana nekom bogatašu zatrebao […]

Pitanja kralja Milinde

Menandar I. Soter, u indijskim izvorima poznat kao Milinda, bio je kralj Grčko-indijskog kraljevstva. Iz njegovih rasprava s budističkim mudracem Nagasenom kasnije je nastalo djelo Pitanja kralja Milinde ili Milindapanha.

Hram u Edfuu

Horusov hram u Edfuu podignut je u vrijeme Ptolemejevića, na mjestu prijašnjeg hrama posvećenog Horusu. Kao jedan od najvećih i najbolje očuvanih hramova, izvor je spoznaja o faraonskom Egiptu. Hijeroglifski tekstovi uklesani u zidove, stupove i svodove hrama omogućuju nam približiti se toj tajanstvenoj strani egipatske civilizacije.