Fotografija je uhvaćeni trenutak u vremenu koji može odražavati samo ono vidljivo oku, ali na dubljoj razini i ideju izraženu kroz materijalno. Filozof koji traga za nematerijalnim vrijednostima i uočava ih u pojavnom, može ih "uhvatiti" i prenijeti pomoću fotografije. Fotografija koja uspije prenijeti neki viši smisao nalazi odaziv kod onoga koji traga. Zato i fotografija može probuditi filozofa.
Eklekticizam je filozofski pristup kojim se nastoji ući u dubinu ideja, usporediti ih, izabrati onu koja je najvrednija prihvaćanja i usvojiti je. U tom smislu eklekticizam je traganje za istinom, a ne beskorisna rasprava, nedostatak uvjerenja te površno i neodređeno povezivanje teza različitih teorija s čime se taj pojam danas povezuje.
Navike su moćni mehanizmi koji služe nama ili kojima mi služimo, ovisno s koliko im svijesti pristupamo. Osim dobrih i korisnih navika koje nam mogu olakšati život, postoje i one koje ga mogu otežati, a najčešće nastaju nesvjesnim usvajanjem gotovih obrazaca razmišljanja i osjećanja. Te navike možemo pobijediti tako da ih postupno slabimo ulaganjem energije i svijesti u vrline.
Ljudi se kao osobnosti razlikuju po mnogo toga, ali su jednaki u svojoj duhovnoj biti, u svojim humanim vrijednostima. Obično se izražavamo više preko osobnosti nego preko duha, što bi značilo da više djelujemo preko onoga što nam je različito, nego preko onoga u čemu smo jednaki. Djelovanje koje polazi iz onoga što je zajedničko našoj humanoj prirodi vodi ostvarenju zdravog suživota.
Giordano Bruno najznačajniji je renesansni filozof i vizionar moderne znanosti. Njegove najbolje rasprave pripadaju podjednako i filozofiji i književnosti. U raspravi O herojskim zanosima iznosi viziju čovjeka kao sveobuhvatnog bića koje je odraz božanskog tvorca u malom. Herojski zanos čovjeka uzvisuje i oplemenjuje i omogućava duši da se vrati Jednom.
Lucije Anej Seneka, jedan od najvažnijih predstavnika rimskog stoicizma, u pismima Luciliju poučava o usavršavanju karaktera i vježbanju u vrlinama te posebno naglašava važnost ustrajnosti.
Svaka je kriza točka preokreta koja traži ponovno sagledavanje postojećeg stanja. Kriza odgoja i obrazovanja odraz je krize zapadne civilizacije i traži propitivanje svrhe odgoja i obrazovanja, razumijevanja povijesti i kulture te vizije budućnosti.
Učimo o različitim karakteristikama prirodnih fenomena, a ipak ne učimo o njihovom temeljnom smislu i načinu na koji su povezani s čovjekom. Uslijed toga se osjećamo otuđeno i samo usred Univerzuma. Izgubili smo sposobnost pronalaženja svrhe vlastitog života. Odgovor se nalazi u Univerzumu kojeg moramo iznova naučiti čitati.
U posljednje vrijeme navikli smo se samo na vijesti o uništenju, umiranju i patnji. Pred tom lavinom koja nas sustiže potrebno je još jednom naglasiti važnost koju ima život. Potrebno je govoriti o životu i življenju, o filozofiji za život.
studeni 2021