09-2025 – Nova Akropola

Pouka o blagostanju

Categories: Aktualno|Tags: "prirodno pravo", 09-2025, Adam Smith, američka Deklaracija o neovisnosti, Art Buchwald, Deklaracija o univerzalnim ljudskim pravima, duhovnost, duša, Edmund Burke, filozofi, Gilad Sommer, glad, John Locke, Konfucije, konzumacija droga, materijalni napredak, materijalno blagostanje, Platon, produktivnost, siromaštvo, sloboda, smrtnost, Sofija Stepanovska, Svjetska banka, Thomas Jefferson, udobnost, vlasništvo, život u zajednici|

Današnja globalna civilizacija dosegnula je razinu materijalnog blagostanja i udobnosti kao nijedna druga civilizacija u povijesti. Ipak, takvo blagostanje nije jamstvo sreće. Zaokupljeni udobnošću, okrenuli smo se sebi, otuđili od svojih bližnjih te izgubili dodir sa suptilnijim aspektima stvarnosti. To se odražava u padu kulturnih vrijednosti, moralnosti i drugim zabrinjavajućim pojavama. Za život u punini potrebno je više od materijalnog blagostanja, a to je ispunjenje nematerijalnih humanih potreba.

Obiteljski odgoj – je li nužna promjena smjera?

Categories: Psihologija|Tags: 09-2025, autoritativnost, autoritet, Caroline Goldman, Celestin Freinet, Didier Pleux, dijete, disciplina, društvo, Francoise Dolto, generacijske razlike, Haim Ginott, Jane Nilsen, Kant, kazna, kriteriji, maloljetnici, Marija Montessori, obrazovanje, odgojitelj, odgojno-obrazovni pristup, pedagogija, pozitivno obrazovanje, roditelj, Sylvianne Carrié, Vesna Perhat|

U svijetu sve fluidnijih orijentira i kriterija, dijete je uzdignuto na pijedestal i postalo je prezaštićeno, dok je nestao pojam roditeljskog i obrazovnog autoriteta. Takav odgojno-obrazovni pristup onemogućuje djetetu da se kali i nosi u borbi sa životnim izazovima. Ponovno se prepoznaje važnost autoriteta i discipline te posebno obiteljskog odgoja kao temelja svakog kasnijeg odgoja i obrazovanja jer čovjek samo odgojem postaje čovjekom.

Predromanika

Categories: Arhitektura|Tags: 09-2025, Aachen, Aachenska katedrala, benediktinska opatija u Clunyju (Burgundija), Benediktinski red, Bijela Hrvatska, Bizant, Branimir, bratovština Sveti Juraj od Raduna, Cetina kod Vrlike, Corbic, crkva, Crkva sv. Donata u Zadru, Crkva sv. Jurja u Radunu kod Kaštel Starog, Crkva sv. Marije u Zadru (Stomorica), Crkva sv. Mihovila na Biokovu kod Igrana, Crkva sv. Nikole na Prijekom, Crkva sv. Spasa, Crvena Hrvatska, Dalmacija, Dmitar Zvonimir, Domagoj, franački gradovi, Franačko carstvo, Freising, germanska plemena, geslo Ora et labora (Moli i radi), Hana Lencović, Hrvati, hrvatska država, hrvatska povijest, Hrvatsko kraljevstvo, jadranska obala, Karlo Veliki, karolinška arhitektura, karolinška renesansa, Karolinzi, kasnoantička civilizacija, katedrala u Akvileji, katedrale, knez Ljudevit, knez Porga, knez Višeslav, kralj Tomislav, kripta, kršćanska civilizacija, kršćanstvo, krstionica, kultura, Ljetopis popa Dukljanina, Lyon, metan, misionari, Novigradska katedrala, očuvanje baštine, osmerolisni tlocrt, Palatinska kapela, Papa Ivan X., patristika, Petar Krešimir IV., pleter, pleterna ornamentika, pokrštavanje, Posavska ili Panonska Hrvatska, predromanika, Primorska ili Dalmatinska Hrvatska, religijska arhitektura, rimska arhitektura, rimska tradicija, romanika, sakralne građevine, Salzburg, samostani, seoba, seoba naroda, šesterolisni tlocrt, simboli, srednjovjekovlje, srednjovjekovna umjetnost, starohrvatske crkvice, Stjepan Držislav, sv. Benedikt, Sveto pismo, Sveto Rimsko Carstvo, tlocrt u obliku križa, Tours, Trpimir, Ugarska, umjetnost, Zapadno Rimsko Carstvo|

Predromanika obuhvaća vremenski raspon od kraja 6. stoljeća do punog procvata romanike početkom 10. stoljeća. Tijekom tog razdoblja dolazi do prožimanja i stapanja antičkih kulturnih elemenata s kršćanskim svjetonazorom i nasljeđem uglavnom germanskih naroda. Stoga se predromanika očituje u raznolikosti regionalnih i lokalnih obilježja, a zajedničko joj je izgradnja crkvi i samostana koji postaju oaze kulturne i umjetničke aktivnosti.

Pleter u umjetnosti i simbolici

Categories: Simbolizam|Tags: 09-2025, Alhambra, arhitektura, Asirija, Benediktinci, bikovi, bosanski krstjani, civilizacija, Crkva sv. Nediljice u Zadru, Crkva sv. Petra u Solinu, dvopleter, Egipat, Enki, euharistija, faraon, Grčka, grifoni, Islam, kaducej, kršćanstvo, krstionica sv. Ivana Krstitelja u Splitu, kultura, labirint, Mak Dizdar, Maye, Mezopotamija, Modra rijeka, nadgrobni spomenici, orlovi, ornament, ornamentika, palma, pentagram, podzemni svijet, povijest, predromanika, ptice, Rim, sakralna umjetnost, simbol, srednji vijek, stećci, Sumer, tropleter, uglati pleter, umjetnost, voda života, zmije, Zoran Lukarić|

Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.

Mogu li se ljepota i tehnika ujediniti?

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2025, Delia Steinberg Guzmán, duhovnost, duša, Franco Špigić, harmonija, jezik prirode, priroda, ritam, simbol, vještina, zlatni omjer, znanje|

Ljepota je apstraktan pojam, neshvatljiv bez prijenosa u vidljiv oblik. Da bi umjetnik mogao izraziti ljepotu, potrebna mu je odgovarajuća tehnika. No, tehnika sama po sebi je beživotna bez pravog nadahnuća, bez doticaja ljepote. Zadivljen pogled, nutarnji ili vanjski, otkriva umjetniku nove nijanse, nove tajne prirode koje se pokazuju kao ljepota. Sve izranja iz neiscrpnog misterija prirode koja nas podučava da tehniku treba staviti u službu ljepote, da forma ne zasjeni nebeski sadržaj koji dušu uzdiže u visine.

Raffaele Monti – Mramorni velovi

Categories: Kiparstvo|Tags: "Nevjesta", 09-2025, 6. vojvoda od Devonshirea William Cavendish, Ajant brani tijelo Patrokla, Aleksandar kroti Bukefala, Antonio Canova, božica ognjišta, Gaetano Matteo Monti, Giuseppe Sanmartin, ideje, John Copeland, kapela Sansevero u Napulju, kasni barok, kipar, Kuća vestalki, kult, kult vatre, ljepota, Mađarski nacionalni muzej, mit, mramor, Numa Pompilije, Pompeji, Prva svjetska izložba, remek-djelo, simboli, skulptura, skulptura Prekrivenog Isusa, Stela Zorić, svetište, Troja, umjetnička tehnika, Vesta, Vestalka s velom|

Talijanski kipar Raffaele Monti najpoznatiji je po iznimnoj vještini stvaranja iluzije prozirnih velova u mramoru. U svojim djelima spaja tehničko majstorstvo nad mramorom, slojevitu simboliku i sposobnost prenošenja uzvišenih osjećaja kroz kamen. Njegovo remek-djelo Vestalka s velom predstavlja svećenicu božice Veste koja je svetu rimsku vatru održavala živom. Od svog nastanka do danas, Vestalka s mramornim velom izaziva divljenje i čuđenje svojom izvedbom i bezvremenom ljepotom, šireći oko sebe neobičan mir koji poziva na kontemplaciju.

09/2025

Categories: Izdanja|Tags: 09-2025|

rujan 2025