Pitomi kesten – stablo velike ljekovite snage
Tko se ne sjeti djetinjstva i ne ozari ga radost kad u jesen osjeti miris pečenih kestena i ugleda marljive
Željezni stup cara Chandragupte
(Red 5) Od njega, cara, koji je sam ostvario nadmoćnu vladavinu u svijetu, osvojivši je vlastitom rukom i (uživajući je)
Pauci – veliki inženjeri prirode
Za Indijce je pauk bio simbol Sunca; zrakaste paukove mreže podsjećale su ih na zrake Sunčeve svjetlosti. Pauk je simbol
Hoće li električni automobili ponovo prevladati?
Povijest električnih vozila započinje 1830-tih kada škotski izumitelji Robert Davidson i Robert Anderson izrađuju prvu kočiju na električni pogon. Nekoliko
Čempres
Visoki, uspravni čempresi poput stražara odolijevaju vjetrovima, sušama, olujama i kao takvi neiscrpan su izvor nadahnuća i snažan simbol, u kršćanstvu vječnog života, u Rimu i Grčkoj besmrtnosti, a u zoroastrizmu duhovnog očišćenja i prosvjetljenja, jer se poput plamena uzdižu prema nebu.
Polarni medvjedi
Život polarnog medvjeda (Ursus maritimus) vezan je uz ledom okovano more. Njegovo omiljeno stanište je “arktički prsten”, vode i otočni
Jezici – čuvari našeg nasljeđa i identiteta
Od šest do sedam tisuća jezika, koliko ih se danas govori u svijetu, ugroženo ih je čak dvije i pol tisuće. Prema procjenama stručnjaka, svaka dva tjedna umire u svijetu, zajedno sa svojim posljednjim govornikom, i jedan jezik.
Što su opioidi?
Opioidi su sintetički ili prirodni proteini koji imaju sposobnost suzbijanja percepcije boli vežući se za živčevlje probavnog sustava, receptore u
Suanpan – kineski abak
Suanpan, “ploča za računanje”, drevno je kinesko pomagalo pri računanju. Koristili su ga trgovci, ljekarnici i činovnici. Prvi put ga
Kordunski kaćuni
Neottia nidus-avis Orchis purpurea Ophrys insectifera Od ukupnog broja vrsta orhideja u svijetu samo ih
Lastin rep
Svojim živopisnim bojama i oblicima leptiri oduvijek nadahnjuju ljepotom i tajanstvenom snagom preobrazbe. Na renesansnim prikazima Psiha je prikazivana kao
Tajni život biljaka
Nerijetko se velika otkrića u znanosti dogode sasvim slučajno. Tako se nešto dogodilo 1966. godine kad je Cleve Backster, zahvaljujući jednom usputnom eksperimentu, otkrio da biljke reagiraju na naše osjećaje i namjere i to na način koji bi se mogao okvalificirati kao strah, zahvalnost, pamćenje, prepoznavanje, pa čak i “nesvjestica”.