GEA_Kesten2GEA_Kesten3Tko se ne sjeti djetinjstva i ne ozari ga radost kad u jesen osjeti miris pečenih kestena i ugleda marljive pečenjare žuljevitih ruku kako na uglovima ulica i trgova prevrću ke­stene na žaru? Srce nam se ispuni toplinom i tiho u sebi pomislimo: stigla je jesen …

Često smo nesvjesni vrijednosti ovih malih, a moćnih blagodati prirode, u koje se ubraja i plod pitomog kestena. Dozrijeva na sunčanom žaru ljeta da bi u hladnim i vlažnim jesenskim danima vratio ljudima snagu iz svoje pohranjene topline.

Pitomi kesten, Castanea sativa, nije autohtono europsko stablo, nego je unesen s istoka još u doba Rimskog Carstva, te se, zahvaljujući starim Rimljanima koji su poticali njegov uzgoj, proširio cijelim Sredozemljem. Stabla kestena izuzetno su dugovječna pa nalazimo primjerke stare i do tisuću godina, međutim u naše doba znatno su prorijeđena zbog dviju teških bolesti koje ih napadaju – raka kore i bolesti crnila koje nastaju zbog dubokih atmo­sferskih promjena u sredozemnom području. Nekada su od njegova drva izrađivane čvrste i trajne krovne grede, a plod je služio za prehranu u mnogo većoj mjeri nego danas, jer se od kestena pripravljalo brašno od kojeg se radio slatki kruh. U plodu kestena pronađeno je mnogo vitamina B1, koji sudjeluje u razgradnji ugljikohidrata iz hrane i njihovom pretvaranju u glukozu, šećer koji osigurava energiju potrebnu za funkcioniranje mozga i živčanog sustava.

Sv. Hildegarda iz Bingena spomi­nje ga još u XII. stoljeću kao ljekovito sredstvo univerzalne snage. Tako piše: Kestenovo je drvo veoma toplo i ima veliku snagu koja je dodana toplini, a označava mudrost. Ono što je u njemu, kao i njegov plod, korisni su protiv svake slabosti koja je u čovjeku. Preporuča ga kod raznih bolesti koje su zapravo posljedica nepravilnog rada jetre i slezene, ali i negativnih psihičkih stanja poput srdžbe, tjeskobe i tuge. Hildegardini savjeti su jednostavni, lako primjenjivi i iznad svega provjereno korisni, a ovdje navodimo neke od njih: Tko boluje na jetru, neka često zdrobi jezgre (sirove) plodova i tako ih stavi u med i često ih jede s tim medom, pa će mu jetra ozdraviti. Tko osjeća boli u slezeni, neka te jezgre malo peče na vatri i tada ih jede. Tko osjeća bol u srcu, tako da snaga njegova srca opada, i on postane tužnim, neka često jede sirove jezgre plodova. To će u njegovo srce uliti sok poput masti i ojačati mu snage i vratiti veselo raspoloženje…

Pođimo stoga početkom listopada u naše šume – na Medvednicu, na obronke Učke, u okolicu Lovrana i Opatije, ali i drugdje, i veselimo se sabira­nju kestenovih plodova i čarima jeseni kako bismo prikupili snagu topline za dolazeću zimu.

Autor: Vesna Bosnar[/fusion_builder_column][/fusion_builder_row][/fusion_builder_container]