(Red 5) Od njega, cara, koji je sam ostvario nadmoćnu vladavinu u svijetu, osvojivši je vlastitom rukom i (uživajući je) vrlo dugo vrijeme; (i) koji je, imajući ime Chandra, nosio ljepotu izraza svog lica kao (ljepotu) punog mjeseca, imajući u vjeri svoj um učvršćen u bogu Višnuu, postavljen je ovaj uzvišeni stup božanskog Višnua na brdu (zvanom) Višnupada.

Stup podignut u slavu hinduističkog boga Višnua, jednog iz trijade bogova (trimurti) koji predstavljaju životni ciklus Univerzuma: Brahma – Stvoritelj, Višnu – Održavatelj i Šiva – Uništavatelj. Natpis na stupu spominje cara Chandru, kojeg većina povjesničara povezuje s velikim vladarom Chandraguptom Vikramadityjom iz dinastije Gupta

Stup podignut u slavu hinduističkog boga Višnua, jednog iz trijade bogova (trimurti) koji predstavljaju životni ciklus Univerzuma: Brahma – Stvoritelj, Višnu – Održavatelj i Šiva – Uništavatelj. Natpis na stupu spominje cara Chandru, kojeg većina povjesničara povezuje s velikim vladarom Chandraguptom Vikramadityjom iz dinastije Gupta

Nekorodirajući željezni stup podignut 415. g. pr.Kr. u čast cara Chandragupte II. u Indiji, ubraja se u čuda starog svijeta. Jawaharlal Nehru u knjizi Otkriće Indije navodi: Očigledno je da je dre­vna Indija postigla velike uspjehe u obradi željeza. U blizini Delhija uzdiže se ogroman željezni stup koji dovodi suvremene znanstvenike u nedoumicu, jer ne mogu odrediti način izrade niti što ga štiti od korozije, kao i drugih atmosferskih utjecaja.

Stup podignut u čast boga Višnua težak je oko 6,5 tona, visok 7,3 metra, promjera 42 cm u osnovi, a 30 cm pri vrhu. Napravljen je od vrlo čistog željeza (preko 98%), čime se uglavnom objašnjava njegova dugovječnost, ali ostaje tajna njegove izrade. Zagovornici teorija o izvanzemaljskim posjetiocima tvrde da je napravljen na drugom planetu kao poklon stanovnicima Zemlje. Prema drugoj verziji iskovan je od ogromnog željeznog meteorita.

Određen broj znanstvenika ovaj pothvat objašnjava velikim iskustvom starih Indijaca u obradi metala. U to vrijeme Indija je bila nadaleko poznata po izradi predmeta od željeza i čelika, te je u Perziji postojala izreka za neisplativ posao: Zar u Indiju izvoziti čelik? Još u XIII. st. pr.Kr. hram Sunca u Konaraku, na obali Bengalskog zaljeva, izgrađen je sa željeznom armaturom. Stoljeća izloženosti djelova­nju slanih vjetrova i vlage pretvorila su zdanje u ruševine, ali sama armatura nije korodirala.

Chandraguptin stup danas privlači brojne posjetioce iz cijelog svijeta, a prema narodnom vjerovanju, onima koji se na njega naslone leđima i spoje ruke oko stupa iza sebe, ispunit će jednu želju.

Autor: Jerko Grgić