Shakespeare – Nova Akropola

Filozofija u poeziji

Categories: Filozofija|Tags: 06-2025, Alexander Pope, Aristotel, čuđenje, Esej o čovjeku, glazba, H. P. Blavatsky, Hamlet, harmonija, inkantacije, intuicija, intuitivna umjetnost, jedinstvo, Jorge A. Livraga, Julian Scott, Konfucije, ljepota, makrokozmos, Marica Dusper, mikrokozmos, misterij, moderna poezija, Oda luku, Oda zapadnom vjetru, Pablo Neruda, Pjesme nevinosti, Ptahotep, racionalni um, Shakespeare, Shelley, Tajna doktrina, Vede, William Blake|

Filozofiji i poeziji zajedničko je propitivanje o univerzalnim ljudskim pitanjima. Ipak, poezija kao intuitivna umjetnost nadilazi granice filozofije, izražava ono neizrecivo onako kako to filozofija ne uspijeva. Izraziti složenu ideju sažetim sugestivnim stihovima koji otkrivaju bit, svojevrsna je magija. Pjesnik također prepoznaje ljepotu i vezu svega sa svime u svakodnevnom te ih pretače u poetske slike, čineći tako da sagledamo život njegovim očima punim čuđenja, što je polazište filozofske spoznaje.

William Blake – Vidjeti svijet u zrnu pijeska

Categories: Književnost|Tags: 09-2024, Ah, Alexander Gilchrist, bakrorezac, Biblija, Danijela Popović Šušić, Dante, Grob, imaginacija, Izgubljeni raj, Jeruzalem: Emanacija divovskog Albiona, John Trusler, Knjiga o Jobu, Knjiga o Thelu, kozmogonija, Kraljevska akademija umjetnosti, Michelangelo, Milton, mistik, mitologija, Pjesme iskustva, Pjesme nevinosti, Pjesme nevinosti i iskustva, Pjesničke skice, pjesnik, predromantizam, proročke knjige, Rafael, S. Foster Damon, Shakespeare, slikar, Spencer, suncokrete, Swedenborg, Thomas Taylor, umjetnost, Vječno evanđelje, Vjenčanje raja i pakla, William Butler Yeats, Znamenja nevinosti|

William Blake, pjesnik vizionar snažne imaginacije, slikar i bakrorezac, čovjek ispred svog vremena, za života je bio malo poznat široj javnosti. Danas je priznat njegov autentičan doprinos engleskoj književnosti i umjetnosti. Nadahnut učenjima mudrih, osuđuje materijalistički pogled na svijet svog vremena te ga povezuje s čovjekovim padom u kojem je izgubio iz vida vječnost. Svojim djelima, u kojima izražava bezvremene istine, nastojao je probuditi čovjekovu imaginaciju i upraviti mu pogled prema onom vrijednom i bitnom.

Možemo li ostati prijatelji?

Categories: Aktualno|Tags: 08-2022, Chandogya Upanišada, Josip Matković, karakter, religije, Romeo i Julija, Sabine Leitner, Shakespeare, uvjerenja, Voltaire|

Svatko od nas gleda svijet vlastitim očima. Ostati prijatelj s nekim tko ima drugačije poglede od nas ili ga ukloniti s popisa prijatelja posljednjih je godina sve češća dilema. No, upravo je sučeljavanje različitih pogleda, ideja i životnih stavova oblikovalo povijest čovječanstva. Na ovom svijetu ne postoji apsolutno ispravno ili pogrešno; različitost pogleda pomaže širenju vidika i obogaćuje. Osim toga, netko drugačijih pogleda na život može biti dobra i plemenita osoba, što treba biti glavni kriterij vrednovanja drugog čovjeka.

Arthur Rackham – ilustrator vilinskog pera

Categories: Slikarstvo|Tags: 12-2017, Anastazija Pulja, braća Grimm, gnomi, goblini, patuljci, Petar Pan u Kensingtonskim vrtovima, Rajnino zlato i valkire, Rip Van Winkle, San Ivanjske noći, Shakespeare, Siegfried i sumrak bogova, vile, vilenjaci, Vjetar u vrbama|

Arthur Rackham, engleski ilustrator viktorijanskog doba, proslavio se još za života oslikavanjem priča, bajki i poznatih književnih klasika. Njegove ilustracije prate skrivenu dušu priče, a mnoštvom detalja daje uvjerljivost i živost slikama i likovima. Likovi su mu najčešće čudesna stvorenja poput vila, vilenjaka, gnoma, goblina, patuljaka. Rackhamove ilustracije podsjećaju nas da je svijet koji nas okružuje daleko bogatiji, ispunjeniji i življi nego što nam se to čini.

Kazališni život u Shakespeareovo doba

Categories: Umjetnost|Tags: broj 70, kazalište, Marta Mihičić, Shakespeare|

U Shakespeareovo doba, koje se poklapa s vremenom vladavine kraljice Elizabete I. (1558. – 1603.), u Londonu je vladala prava kazališna groznica. Kazalište je tada bilo omiljeno mjesto okupljanja radi opuštanja, veselja i razonode ljudi s ulice. Otmjeni svijet nije posjećivao javna kazališta.