labirint

Pleter u umjetnosti i simbolici

Categories: Simbolizam|Tags: 09-2025, Alhambra, arhitektura, Asirija, Benediktinci, bikovi, bosanski krstjani, civilizacija, Crkva sv. Nediljice u Zadru, Crkva sv. Petra u Solinu, dvopleter, Egipat, Enki, euharistija, faraon, Grčka, grifoni, Islam, kaducej, kršćanstvo, krstionica sv. Ivana Krstitelja u Splitu, kultura, labirint, Mak Dizdar, Maye, Mezopotamija, Modra rijeka, nadgrobni spomenici, orlovi, ornament, ornamentika, palma, pentagram, podzemni svijet, povijest, predromanika, ptice, Rim, sakralna umjetnost, simbol, srednji vijek, stećci, Sumer, tropleter, uglati pleter, umjetnost, voda života, zmije, Zoran Lukarić|

Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.

Starohrvatske sakralne građevine

Categories: Hrvatska baština|Tags: 10-2024, antička tradicija, apsida, astronomija, Benediktinci, bizantska kultura, bratovštine, cehovi, četiri elementa, četiri strane svijeta, completarium, crkva sv. Jurja, crkva sv. Križa u Ninu, crkva sv. Trojice u Splitu, dalmatinska obala, Dan sv. Dujma, ekvinocijska zraka, ekvinocijske točke, franačka kultura, geometrija, graditeljske škole, građevinski oblik, Hrvati, hrvatska kneževska država, hrvatski narodni vladari, kamene crkve, kameni kalendar, kružnica, kupola, kvadrat, kvadratni križ, labirint, ljetni i zimski solsticij, matematički tekstovi, matematički zakoni, nebo, Nona, osmerolisni tlocrt, pokrštavanje, pravokutnik, predromanika, prima, proljetni i jesenji ekvinocij, rani srednji vijek, redovnički pravilnik, Regule, ritam čovjeka, ritam prirode, romanika, Rovanjska, sakralne građevine, samostan Monte Cassino, šesterolisni tlocrt, sexta, simbolika brojeva, simbolika forme, slavenska kultura, Solomonov pečat, solsticijske točke, spomenici starohrvatske baštine, srednjovjekovna umjetnost, srednjovjekovne građevine, starohrvatska arhitektura, starohrvatski pleterni ornamenti, sunčana geometrija, sunce, Sunčeve zrake, Suzana Dobrić, Sveta Trojica, tertia, tlocrt u obliku križa, Trojstvo, vesperae, Vitruvije, zidarske loze, zrake ljetnog solsticija, zrake zimskog solsticija, zvonik|

Starohrvatska sakralna arhitektura plod je prožimanja slavenske kulture s antičkim naslijeđem, uz bizantske i franačke tragove. U graditeljskom smislu starohrvatske crkvice karakterizira mnoštvo nepravilnosti što se prvotno pripisivalo nespretnosti graditelja. Istraživanja su pokazala da su te nepravilnosti samo prividne jer su u tim kamenim zdanjima zapisani položaji Sunca na ekvinocijske i solsticijske dane. Tako su te crkvice svojevrsni kalendari koji su usklađivali ritam djelovanja čovjeka s ritmom prirode.

Pasivnost je bolest našeg vremena

Categories: Aktualno|Tags: 01-2024, Atila Barta, energije, kriteriji, labirint, odgovornost, princip dualnosti, priroda, ravnoteža, Silva Deak, tamas, unutarnje vrijednosti, zdravlje|

Sve je podložno zakonu polariteta, u prirodi se smjenjuju dan - noć, svjetlo - tama, a u čovjeku aktivnost - pasivnost. Podjednak intenzitet tih energija i njihova izmjena primjerenim ritmom osiguravaju zdravlje, a odstupanje od tog ritma vodi u bolest. U današnjem društvu proširila se bolest pasivnosti i bezvoljnosti, koja se često krije i iza aktivnosti: radimo puno, ali ne ono što bismo trebali činiti. Lijek je u neizbjegavanju odgovornosti i pokretanju vlastitih snaga za opće dobro.

Svijest

Categories: Psihologija|Tags: 06-2022, Ana Jončić, buđenje svijesti, drevna tradicija, evolucija čovjeka, impulsi, labirint, Marijana Starčević Vukajlović, mentalni i emocionalni automatizmi, Minotaur, mitski heroj, niže i više ja, nutarnja transformacija, osvještavanje, Psiha, psihologija, središte svijesti, Tezej, uzdizanje svijesti, vidljive i nevidljive dimenzije čovjeka, volja, znanost o duši|

Drevne tradicije definiraju svijest kao polazište, proces i cilj evolucije svakog živog bića. Od svih živih bića na Zemlji čovjek ima najrazvijeniju svijest pa se ipak nalazi tek u jednoj od etapa razvoja svoje ljudske svijesti. Razvoj čovjeka podrazumijeva buđenje svijesti kroz svakodnevne kušnje koje vode nutarnjoj transformaciji. Širenje svijesti uključuje voljni napor koji oživljava i pokreće sve njegove dimenzije i harmonizira ih. Njegovo djelovanje tada postaje ispravno i očituje pravu prirodu čovjeka.

Categories: Simbolizam|Tags: 02-2015, Amalija Kranjec Markešić, labirint|

Labirint, jedan od drevnih, univerzalnih simbola, nalazimo na svim stranama svijeta, mada nam je najpoznatiji onaj kretski. Vezan je uz čovjekov nutarnji život, a njegov ulazak u labirint, gdje se bori sa svojom nižom prirodom, simbolički predstavlja putovanje prema središtu samoga sebe.