Giordano Bruno

Giordano Bruno, renesansni filozof, pjesnik, vizionar, simbol slobode misli, nazivan je Prometejem renesanse. Borio se protiv vjerskog fanatizma i sljepila tadašnje službene znanosti, za preporod vrijednosti ljudskog duha, dajući snažan obol izlasku iz mraka srednjeg vijeka. Četiri stoljeća kasnije, našem razjedinjenom i umornom svijetu bez vizije i zanosa Brunova veličanstvena vizija jedinstva svega te herojski zanos o kojem govori mogli bi poslužiti kao nadahnuće za toliko potreban novi smjer.

Teško i lako

Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino, glavni promicatelj renesansnog neoplatonizma, svoje filozofske ideje iznosi u djelu Platonova teologija te u Pismima. Mnoga njegova moralna pisma bave se vječnim životnim pitanjima kao što su: kako živjeti ispravno i sretno, kako se uzdići nad nedaćama, itd. U 55. pismu treće knjige Pisama obraća se svom suvremeniku Pieru del Neru, razmatrajući pozadinu onoga što je u životu teško i lako.

Platonovo učenje o duši – II. dio

Platon nam prenosi da naša osnovna briga u životu mora biti briga o duši, jer smrt čovjeku oduzima sve osim duše. To je prije svega briga o njenom pročišćenju, što Platon povezuje s disciplinom tijela i uma koja čovjeka usavršava. Obnova početne čistoće i vraćanje izgubljene cjelovitosti duše je i glavna zadaća filozofa i zalog njegovog oslobađanja od okova neznanja.

Platonovo učenje o duši – I. dio

Polazeći od stava da je duša besmrtna i da je smrt samo prijelaz s ovog u drugi svijet, Platon opisuje taj drugi svijet oslanjajući se na drevne tradicije. Oslobodivši se tijela, duša se susreće sama sa sobom i svojim djelima. Tada postaju vidljive sve njezine vrline i mane, koje su zapravo jedina imovina duše koju ona nosi sa sobom. Posmrtno postojanje proces je pročišćenja i obnavljanja snaga duše da bi, vrativši se na zemlju, nastavila dugi put upoznavanja sebe i svoje istinske prirode.

Pitagorejsko obrazovanje

Pitagorejsko obrazovanje slijedilo je osnovno načelo njihove filozofije, a to je harmonija. Ključnu ulogu u obrazovanju pitagorejaca imali su znanje i pravila čistog života. Cilj je bio uspostaviti harmoniju čovjeka sa samim sobom i sa zajednicom u kojoj živi. Simbol harmonije u svim odnosima bilo je prijateljstvo; biti prijatelj svemu bio je pokazatelj da čovjek može živjeti u harmoniji s čitavim kozmosom.

Aldous Huxley – Kakav svijet gradimo?

Engleski književnik Aldous Huxley u svojim romanima Vrli novi svijet i Otok daje dvije oprečne slike društva. Prvom predstavlja izobličeni svijet i gotovo proročanski upozorava na dehumanizirajuću stranu tehnološkog i materijalnog napretka, a drugom prikazuje idealno društvo u kojem svi žive smislenim i svrhovitim životom. Naše moderno potrošačko društvo sve više poprima obilježja vrlog novog svijeta. Za smisleniji život i svjetliju budućnost, nužan je zaokret i preobrazba društva, a ona polazi od preobrazbe pojedinaca kao nositelja društva.

Platonov mit o pećini

U svom Mitu o pećini Platon na alegoričan način govori o čovjekovom traganju za spoznajom. Pećina ili "stan u tamnici" metafora je mraka neznanja koje proizlazi iz naše vezanosti isključivo za ono što prenose fizička osjetila, zbog čega je slika stvarnosti sužena samo na pojavni svijet. Da bi se ugledalo Sunce i sagledala istinska stvarnost, nužno je uložiti napor za oslobađanje iz pećine. Potom je dužnost oslobođenika to znanje i iskustvo prenijeti onima koji i dalje žive u pećini neznanja.

Leonardo Da Vinci – nepoznato lice slavnog umjetnika

Leonardo da Vinci, renesansni genij i vizionar, umjetnik i znanstvenik, svoj rad je zasnivao na sustavnom promatranju i bilježenju te povezivanju opažanja i ideja iz različitih područja. Njegov osnovni pokretač bio je poriv da proširi, produbi i usavrši svoja znanja, a kao pravi filozof prirode učio je od prirode i nastojao je sustavno proniknuti u sve njene tajne. Sebe je smatrao tumačem između prirode i ljudi. Manje je poznato da je pisao basne, priče i aforizme u koje je zaodijevao svoje filozofske misli i moralno-etička stajališta.

Sedam životnih principa – Leonardo Da Vinci

Petsto godina nakon smrti Leonarda da Vincija, njegov krajnje raznoliki golemi opus od preko sto tisuća crteža i više od šest tisuća stranica bilješki, koji pruža izniman uvid u rad uma jednog genija, ne prestaje opčinjati znanstvenike iz različitih akademskih i umjetničkih područja. Temeljem te ostavštine američki znanstvenik Michael Gelb izdvojio je sedam životnih principa kojima se vodio Leonardo da Vinci, nadahnjujući time svjež pogled na svijet, onako kako ga je vidio i doživljavao slavni maestro.

Stoički vodič kroz naše emocije

Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.

Korisnost filozofije na klasičan način

S pravom se postavlja pitanje treba li modernom tehnološkom čovjeku i društvu filozofija i čemu ona zapravo služi? Jer dok se današnja filozofija institucionalizirala i odvojila od praktičnog života, u antici je ona bila praktična, životna mudrost, učila je čovjeka misliti i razlučivati, što je vodilo oblikovanju i usavršavanju vlastitog života. Stoga je važno vratiti filozofiji njezino izvorno značenje jer takva je nadasve korisna i potrebna pojedincu i društvu radi ostvarenja čovjeka i poboljšanja svijeta u kojem živimo.

Pouka Ptahotepa

Mudraci s faraonova dvora ostavljali su svojim nasljednicima pouke kojima su prenosili iskustvo nebrojnih naraštaja u ophođenju prema ljudima i svijetu bogova. Najčuvenije pouke pripisuju se Ptahotepu, visokom dvorskom službeniku iz vremena V. dinastije. Ptahotepova Pouka, nastala oko 2450. g. pr. Kr., poslužila je kao uzor kasnije napisanim poukama. One nam danas ilustriraju vrijednosti i vrline starog egipatskog društva.