Etika u medicini

Medicinska etika uspostavlja norme ispravnog i dobrog postupanja prema kojima se trebaju ravnati liječnici u obavljanju svoje dužnosti. Ona odražava ideal liječničkog poziva usmjerenog na pomoć pacijentu. Razvijali su je i kodificirali najpoznatiji liječnici u svakoj epohi, od antičkih vremena preko srednjeg vijeka, Arapa i renesanse do današnjih dana. Te plemenite zasade sve više blijede, a danas su potrebnije nego ikada u lavini etičkih dilema koje donosi novo vrijeme i znanstveno-tehnološki napredak.

Retorika Marka Tulija Cicerona

Retorika kao umijeće ispravnog i lijepog izražavanja govorom drevna je vještina o kojoj tek stari Grci iznose sustavnije spoznaje. Govor može nagovoriti, opčiniti i preobratiti, utječe na dušu ponekad kao lijek, a ponekad kao otrov. Da bi bio koristan, mora se temeljiti na istinskom poznavanju stvari i treba pozivati na razboritost, srce i svijest. Stoga najveći rimski retor Marko Tulije Ciceron naglašava važnost povezivanja i prožimanja retorike i filozofije.

Kako su konfucijanizam, taoizam i budizam oblikovali kinesku kulturu

Drevni su kineski mudraci spoznali da je sve u stalnom pokretu i mijeni uslijed neprekidnog djelovanja kozmičkih polariteta yin i yang i da je jedino promjena postojana. Stoga je u kinesku kulturu usađeno prihvaćanje promjenjive prirode života. U njenom oblikovanju ključan je troplet konfucijanizma, taoizma i budizma, a na osobnoj razini to su tri načina transformacije i usavršavanja čovjeka. Ipak, tijekom posljednjih dvije tisuće godina najdublji trag ostavilo je Konfucijevo učenje koje ponovno oživljava u XXI. stoljeću.

Lao Tzu – Tao Te Ching: Knjiga Puta i Vrline

Lao Tzu se smatra osnivačem taoizma, a pripisuje mu se i bezvremeno djelo kineske mudrosti Tao Te Ching – Knjiga puta i vrline. Ova knjižica kratkim i sažetim stihovima koji vrve prividnim proturječjima izražava svu dubinu i smisao taoističke filozofije. Ona je poticaj "tihom promatranju" vanjskog i našeg nutarnjeg svijeta te uspostavi ravnoteže između njih, iz čega proistječe ispravno življenje, a to je put do neizrecivog Tao.

Filozofija povijesti – ključ prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Prošlost, sadašnjost i budućnost doživljavamo kao odvojene vremenske faze. Prema istočnjačkom viđenju to su dijelovi istodobne stvarnosti u kojoj vlada logika, događaji se nižu s razlogom, a nikako slučajno. Povijest je stoga bogata riznica pouka i učiteljica života. Zapadna filozofija povijesti istražuje smisao, strukturu i smjer povijesnih tokova te razotkriva obrasce i zakonitosti koji njom vladaju. No, prvenstveno je posvećena razumijevanju prirode i sudbine čovječanstva.

Aktualnost Platonove dijalektike

Što je dobro, pravedno, lijepo itd., pitanja su s kojima je Sokrat suočavao svoje sugrađane te im dijalektičkim putem pomagao doći do ispravnih spoznaja. Platon razrađuje dijalektiku u stupnjevit put traženja istine koji čovjeka usmjerava prema ideji dobra. Put počinje priznavanjem neznanja te vodi preko oslobađanja od površnog mnijenja do konačnog razumijevanja stvari i odnosa. Uz upitne kriterije današnjice koji nesvjesno upravljaju našim odabirima, potrebno je oživjeti dijalektiku koja unosi misaoni red i vraća nas trajnim vrijednostima.

Aristotelova praktična filozofija

Platonov učenik Aristotel bio je jedan od najsvestranijih i najsistematičnijih filozofa starog vijeka s kojim će grčka filozofija doseći svoju punu zrelost. Ideal koji mu je usadila Platonova Akademija bio je vladavina duha i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države. Izgrađena na tim temeljima, njegova praktična filozofija bila je sprega etike i politike, znanosti o individualnom i društvenom životu, jer su obje imale isti cilj: brigu za dušu i odgoj građana.

Karl Jaspers – Duhovna situacija vremena

Njemački filozof i psihijatar Karl Jaspers jedan je od istaknutih europskih mislioca XX. stoljeća. Glavne teme njegovih razmatranja su smisao ljudske egzistencije, čovjekova sloboda i samoostvarenje. Knjigom Duhovna situacija vremena, napisanoj 1930. godine, predviđa i sagledava ključne probleme modernog svijeta. Govori o tehnificiranom i birokratiziranom vremenu u kojoj je čovjek odvojen od tradicije, istrgnut iz korijena, posljedica čega je praznina i besciljnost. Zaključuje da je svijet na prekretnici koja obiluje mogućnostima i opasnostima te da čovjeku preostaje da pronađe put iz vlastitog izvora.

Meden agan – Ničeg previše

Meden agan je drugi najslavniji natpis na Apolonovu hramu u Delfima. Prvi, nama poznatiji, Gnothiseauton ili Upoznaj samoga sebe, Sokrat […]

Seneka – filozofija kao terapija

Seneka, jedan od vodećih predstavnika rimskog stoicizma, usvaja najbolje od učenja stoika, kinika, epikurejaca i neopitagorejaca. Cilj mu je bio poučiti čovjeka ispravnom i sretnom življenju, za što savjetuje prepustiti kormilo života razumu, onom čovjekovom dijelu koji oplemenjuje i približava Bogu. Zdravlje je za njega plod ispravnih prosudbi i življenje u skladu s njima, a bolest posljedica tvrdokornih iskrivljenih viđenja. Senekina je filozofija terapija za dušu i utjeha u životnim nedaćama pa je jednako aktualna danas kao i prije dva tisućljeća.

Tko je bio Buddha?

Pitanje koje je izazivalo velike dvojbe i rasprave između Buddhinih neposrednih učenika i sljedbenika bilo je: Tko je bio Buddha – ljudsko ili božansko biće? Ako je samo ljudsko biće, kako je mogao dosegnuti takvu razinu moralnog savršenstva i spoznati tako duboke istine? To je dovelo do podjela unutar budizma tako da južna škola uzvišenog učitelja smatra ljudskim bićem, a sjeverna božanskim, što pojašnjava Daisetz Teitaro Suzuki u svojoj knjizi Osnove mahāyāna-budizma.

Snaga jedinstva

Život u svojoj cjelovitosti primjer je jedinstva iz kojeg ništa nije izuzeto, jer ništa ne može opstati izdvojeno. Sve je povezano poput karika u lancu i ima svoju ulogu. Stoga se rastućem separatizmu, razdvajanju i otuđenju treba suprotstaviti snaženjem humanih odnosa, razvijanjem međusobnog povjerenja, solidarnosti i velikodušnosti. Trebamo graditi jedinstvo kako bismo se opet osjetili članovima velike složne obitelji koja se zove čovječanstvo.