Aristotelova praktična filozofija

Platonov učenik Aristotel bio je jedan od najsvestranijih i najsistematičnijih filozofa starog vijeka s kojim će grčka filozofija doseći svoju punu zrelost. Ideal koji mu je usadila Platonova Akademija bio je vladavina duha i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države. Izgrađena na tim temeljima, njegova praktična filozofija bila je sprega etike i politike, znanosti o individualnom i društvenom životu, jer su obje imale isti cilj: brigu za dušu i odgoj građana.

Karl Jaspers – Duhovna situacija vremena

Njemački filozof i psihijatar Karl Jaspers jedan je od istaknutih europskih mislioca XX. stoljeća. Glavne teme njegovih razmatranja su smisao ljudske egzistencije, čovjekova sloboda i samoostvarenje. Knjigom Duhovna situacija vremena, napisanoj 1930. godine, predviđa i sagledava ključne probleme modernog svijeta. Govori o tehnificiranom i birokratiziranom vremenu u kojoj je čovjek odvojen od tradicije, istrgnut iz korijena, posljedica čega je praznina i besciljnost. Zaključuje da je svijet na prekretnici koja obiluje mogućnostima i opasnostima te da čovjeku preostaje da pronađe put iz vlastitog izvora.

Meden agan – Ničeg previše

Meden agan je drugi najslavniji natpis na Apolonovu hramu u Delfima. Prvi, nama poznatiji, Gnothiseauton ili Upoznaj samoga sebe, Sokrat […]

Seneka – filozofija kao terapija

Seneka, jedan od vodećih predstavnika rimskog stoicizma, usvaja najbolje od učenja stoika, kinika, epikurejaca i neopitagorejaca. Cilj mu je bio poučiti čovjeka ispravnom i sretnom življenju, za što savjetuje prepustiti kormilo života razumu, onom čovjekovom dijelu koji oplemenjuje i približava Bogu. Zdravlje je za njega plod ispravnih prosudbi i življenje u skladu s njima, a bolest posljedica tvrdokornih iskrivljenih viđenja. Senekina je filozofija terapija za dušu i utjeha u životnim nedaćama pa je jednako aktualna danas kao i prije dva tisućljeća.

Tko je bio Buddha?

Pitanje koje je izazivalo velike dvojbe i rasprave između Buddhinih neposrednih učenika i sljedbenika bilo je: Tko je bio Buddha – ljudsko ili božansko biće? Ako je samo ljudsko biće, kako je mogao dosegnuti takvu razinu moralnog savršenstva i spoznati tako duboke istine? To je dovelo do podjela unutar budizma tako da južna škola uzvišenog učitelja smatra ljudskim bićem, a sjeverna božanskim, što pojašnjava Daisetz Teitaro Suzuki u svojoj knjizi Osnove mahāyāna-budizma.

Snaga jedinstva

Život u svojoj cjelovitosti primjer je jedinstva iz kojeg ništa nije izuzeto, jer ništa ne može opstati izdvojeno. Sve je povezano poput karika u lancu i ima svoju ulogu. Stoga se rastućem separatizmu, razdvajanju i otuđenju treba suprotstaviti snaženjem humanih odnosa, razvijanjem međusobnog povjerenja, solidarnosti i velikodušnosti. Trebamo graditi jedinstvo kako bismo se opet osjetili članovima velike složne obitelji koja se zove čovječanstvo.

Danas sam vidjela kapljicu vode

U današnjem užurbanom načinu života, prirodu s njezinim oblicima i bojama obično zamjećujemo sasvim usputno. No, da bismo zaista vidjeli, potreban je suptilniji način gledanja koji zahtijeva prisutnost pažnje. Gledati s pažnjom znači otkrivati ono bitno iza oblika i boja, otkrivati zakone koji vladaju životom i jedinstvo svega. Tada ćemo prepoznati da se u blistavoj kapljici vode krije cijeli univerzum i da vlada ista harmonija koja vlada univerzumom.

Giordano Bruno

Giordano Bruno, renesansni filozof, pjesnik, vizionar, simbol slobode misli, nazivan je Prometejem renesanse. Borio se protiv vjerskog fanatizma i sljepila tadašnje službene znanosti, za preporod vrijednosti ljudskog duha, dajući snažan obol izlasku iz mraka srednjeg vijeka. Četiri stoljeća kasnije, našem razjedinjenom i umornom svijetu bez vizije i zanosa Brunova veličanstvena vizija jedinstva svega te herojski zanos o kojem govori mogli bi poslužiti kao nadahnuće za toliko potreban novi smjer.

Teško i lako

Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino, glavni promicatelj renesansnog neoplatonizma, svoje filozofske ideje iznosi u djelu Platonova teologija te u Pismima. Mnoga njegova moralna pisma bave se vječnim životnim pitanjima kao što su: kako živjeti ispravno i sretno, kako se uzdići nad nedaćama, itd. U 55. pismu treće knjige Pisama obraća se svom suvremeniku Pieru del Neru, razmatrajući pozadinu onoga što je u životu teško i lako.

Platonovo učenje o duši – II. dio

Platon nam prenosi da naša osnovna briga u životu mora biti briga o duši, jer smrt čovjeku oduzima sve osim duše. To je prije svega briga o njenom pročišćenju, što Platon povezuje s disciplinom tijela i uma koja čovjeka usavršava. Obnova početne čistoće i vraćanje izgubljene cjelovitosti duše je i glavna zadaća filozofa i zalog njegovog oslobađanja od okova neznanja.

Platonovo učenje o duši – I. dio

Polazeći od stava da je duša besmrtna i da je smrt samo prijelaz s ovog u drugi svijet, Platon opisuje taj drugi svijet oslanjajući se na drevne tradicije. Oslobodivši se tijela, duša se susreće sama sa sobom i svojim djelima. Tada postaju vidljive sve njezine vrline i mane, koje su zapravo jedina imovina duše koju ona nosi sa sobom. Posmrtno postojanje proces je pročišćenja i obnavljanja snaga duše da bi, vrativši se na zemlju, nastavila dugi put upoznavanja sebe i svoje istinske prirode.

Pitagorejsko obrazovanje

Pitagorejsko obrazovanje slijedilo je osnovno načelo njihove filozofije, a to je harmonija. Ključnu ulogu u obrazovanju pitagorejaca imali su znanje i pravila čistog života. Cilj je bio uspostaviti harmoniju čovjeka sa samim sobom i sa zajednicom u kojoj živi. Simbol harmonije u svim odnosima bilo je prijateljstvo; biti prijatelj svemu bio je pokazatelj da čovjek može živjeti u harmoniji s čitavim kozmosom.