Je li moguć suživot ljepote i tehnike? Skloni smo negativno odgovoriti na ovo pitanje, no ljepota i tehnika mogu postojati u suživotu poput našeg tijela i naše duša, ali samo ako ih znamo staviti u odgovarajući odnos. Ljepota sadrži sve uzvišeno i suptilno što ima i duša i, poput duše, izražava se simbolima koje joj priroda stavlja na raspolaganje. Ljepota uzdiže čovjeka omogućujući mu da opaža uzvišenije razine od onih koje obično doživljava, kao što ga uzdižu titraji njegove duše koji ga pokreću i prenose u svjetove neshvatljive običnom razumu.
No, ljepota se treba izraziti i u ovom našem svijetu i zato joj je potrebna odgovarajuća tehnika, znanje i vještine kako bi njen izraz bio što bolji. Zato moramo pronaći magičnu formulu ravnoteže i harmonije, odrediti pravu mjeru tehnike kako bismo prenijeli zlatni rez ljepote. Kao kod svake ravnoteže, prevlast jedne ili druge krajnosti narušava stabilnost cjeline čineći je nemirnom i promjenjivom.
Istina je da čista, neutjelovljena ljepota ne bi bila shvatljiva nama ljudima, kao što nam je teško razumjeti profinjenost duše i njene mnogostruke, skrivene poruke. Isto tako, istina je da je sama tehnika beživotna i prazna poput daljinski upravljanog tijela robota koje je bez emocija i duhovnosti.
Ptica i avion…. klas žita i stroj …. čudne simbioze koje čine da se u nekom trenutku života osjećamo kao da smo ptica ili da možemo ponoviti čudo umnažanja kruha koje nadilazi naša fizička ograničenja… Ali, nije avion stvorio pticu niti je stroj izmislio pšenicu. Ptica i pšenica izranjaju iz neiscrpnog misterija prirode, misterija koji je prepun uzora vrijednih oponašanja dok se ne postigne što veća sličnost s majkom prirodom.
Priroda nas podučava kako tehniku staviti u službu ljepote, uči nas na koji način ritmovi koji njome upravljaju omogućuju trajan život oblika, ali ne i materije. Mi, koji želimo učiti od prirode, trebamo staviti dušu ispred tijela, trajno ispred prolaznog, ljepotu ispred tehnike, beskonačno ispred konačnog.
Kažu da slika vrijedi više od tisuću riječi. Isto tako, potrebno je više od tisuću vijaka da se napravi ptica koja leti poput one s krilima i perjem. Umnogostručen jezik Zemlje i jednostavan jezik Neba. … Neka mnoštvo riječi ovoga svijeta ne učini da zaboravimo nebeski jezik.
Autor: Delia Steinberg Guzmán
Sa španjolskog preveo: Franco Špigić
