Jane Austen rođena je 16. prosinca 1775. godine u Steventonu, u južnoj engleskoj pokrajini Hampshire, kao sedmo dijete u obitelji anglikanskog pastora Georgea Austena i njegove žene Cassandre. Odrastala je u kući punoj knjiga u kojoj su se cijenili obrazovanje, žive rasprave i duhovitost. Otac joj je bio progresivan čovjek koji je svoju djecu, uključujući kćeri, poticao na čitanje i pisanje, što u to doba nije bilo uobičajeno.
Već s jedanaest godina Jane je počela pisati kratke priče i skečeve koji su zabavljali obitelj. Ti rani radovi, poznati kao Juvenilia, pokazuju urođeni dar za introspekciju, promatranje i razumijevanje ljudskog ponašanja. Jane je rano razvila stil koji je odražavao njenu osobnost – oštrouman i britak, uvijek suosjećajan, no nikad zloban i sarkastičan.
U dobi od dvadeset godina počela je raditi na svojim prvim romanima: Elinor i Marianne (kasnije nazvan Razum i osjećaji) i First Impressions (kasnije Ponos i predrasude). Za osobu tako nježnih godina, Jane je bila iznimno pronicljiva, ulazeći duboko u psihologiju svojih likova. Vještim pisanjem, kroz nominalno ljubavne priče, istraživala je temeljna pitanja o ljudskoj prirodi, moralu i ulozi društva u čovjekovom životu.
Kuća Jane Austen u Altonu, Hampshire
Život u gradu
Obitelj Austen se 1801. godine preselila u grad Bath, što je za Jane bio težak udarac. Voljela je seoski život Steventona i nikada se nije potpuno prilagodila gradskom načinu života. U ovom razdoblju malo je pisala, ali je puno promatrala ljude oko sebe i društvene odnose. Bath je bio poznato ljetovalište bogatih, mjesto gdje su se odvijale složene društvene igre statusa i bogatstva, što je postala tema njezinih budućih romana.
U tom je razdoblju doživjela i jedinu poznatu ljubavnu vezu s mladim irskim odvjetnikom Tomom Lefroyem, no njegovoj obitelji nije odgovaralo što je Jane bila bez miraza. Lefroy je napustio Bath, ostavivši Jane slomljena srca. Ovo iskustvo dalo je novu dimenziju njenom razumijevanju ljudi i ljudskih osjećaja, i potaklo je da nastavi pisati romane i na taj način drugima prenese teme koje su je godinama zaokupljale. Međutim, svakodnevni život i društvene obveze često su je ometali u radu i disciplini potrebnoj za pisanje romana.
Nakon očeve smrti 1805. godine, Jane je s majkom i sestrom Cassandrom živjela skromno, oslanjajući se na pomoć braće. Godine 1809. preselile su se u Chawton, malu kućicu koju im je dao brat Edward, gdje je Jane ponovno našla mir potreban za pisanje.
Razum i osjećaji
Djela
Prvi objavljeni roman Razum i osjećaji izašao je pod pseudonimom 1811. godine. Roman istražuje sukob između razuma i strasti kroz sudbine sestara Dashwood. Elinor vodi razum, ona je promišljena, dok je Marianne osjećajna i spontana. Austen ne zauzima jednostranu poziciju; pokazuje da su za ispunjen i sretan život potrebni i razum i osjećaji.
Upoznajte svoju sreću. Ne tražite ništa osim strpljenja – ili mu dajte šarmantnije ime: nazovite to nadom.
Ponos i predrasude
Godine 1813. objavila je svoj najpoznatiji roman Ponos i predrasude. Priča o Elizabeth Bennet i Fitzwilliamu Darcyju postala je jedna od najpoznatijih ljubavnih priča u književnosti. Tipično za pronicljivu Jane, ispod romantične površine krila se duboka analiza predrasuda, ljudske površnosti i kritika društva, kao i isticanje sposobnosti čovjeka da istražuje, razvija se i ispravlja svoje mišljenje.
Na početku romana, Elizabeth najprije prezire Darcyja zbog njegova ohola ponosa, a on nju smatra manje vrijednom zbog niskog društvenog statusa. Na kraju oboje shvaćaju da su zbog vlastitih predrasuda bili u zabludi i koliko ih je ponos sprječavao u ostvarenju sretnog života. Na ovaj način Austen postavlja pitanje koliko uistinu poznajemo druge ljude i upozorava da naši stereotipi mogu zamagliti istinu.
Postoji onoliko različitih ljubavi koliko ima trenutaka u vremenu.
Emma
Jane je nastavila pisati i 1815. godine objavila svoj idući roman Emma – po mišljenju mnogih kritičara njezino najsofisticiranije djelo. Emma Woodhouse bogata je i lijepa mlada žena koja misli da dobro poznaje ljude oko sebe. Pokušava upravljati životima drugih, uvjerena da čini dobro. Roman prati njezino emocionalno sazrijevanje, uviđanje vlastitih pogrešaka i odbacivanje ograničenih stavova.
Kroz Emmu, Austen razmatra pitanja znanja, moći i odgovornosti. Pokazuje kako dobronamjernost bez promišljenosti može biti štetna i kako je važno preispitati sebe prije nego što pokušamo pomoći drugima. Psihološki, ovo je možda njen najdublji roman jer se bavi svima poznatim pitanjem – kako možemo znati je li naše dobronamjerno djelovanje uistinu dobro za druge?
Pod tuđim utjecajem
Posljednji roman, Pod tuđim utjecajem, objavljen je 1817. godine prije Janeine smrti. Glavni lik, Anne Elliot, najstarija je od Austeninih junakinja: ima dvadeset sedam godina i smatra se “prestarom” za brak. Osam godina ranije, pod tuđim utjecajem prekinula je vezu s kapetanom Wentworthom jer ju je obitelj uvjerila da nije dovoljno dobar za nju. Kada ponovo susreće Wentwortha, on je bogat i uspješan, a Anne mora živjeti sa žaljenjem zbog propuštene sreće.
Tih i duboko sentimentalan, Pod tuđim utjecajem prikazuje Jane Austen u trenucima melankolije i tuge koje čovjek osjeća zbog prolaznosti vremena i propuštenih prilika. Ali, Jane nam pokazuje i drugu stranu medalje, govori o drugim prilikama, o tome da nikada nije prekasno za sreću ako se za nju imamo hrabrosti boriti.
Ne postoji ništa što ne bih učinila za svoje prijatelje. Ne mogu voljeti ljude polovično.
Bolest i smrt
Početkom 1817. godine Jane je počela pobolijevati. Unatoč sve većoj slabosti, nastavila je pisati. Započela je novi roman Sanditon, satiričnu komediju o hipohondrima i mondenim odmaralištima. Dana 18. srpnja 1817. godine umrla je u Winchesteru na rukama svoje drage sestre Cassandre. Imala je samo četrdeset jednu godinu. Pokopana je u Winchesterskoj katedrali.
Nasljeđe
Jane Austen živjela je tih i naizgled jednostavan život, ali ostavila je nasljeđe koje traje već više od dva stoljeća jer njeni romani govore o vječnim ljudskim temama – ljubavi i gubitku, ponosu i predrasudama, odrastanju i učenju iz grešaka.
Možda je njena najvažnija poruka da za mudar život nisu potrebne velike životne drame, već pažljivo promatranje i promišljanje svakodnevnog života. Učila nas je da obični ljudi mogu imati duboke i smislene živote, da svaki razgovor može biti prilika za rast, svaka greška prilika za učenje.
Kroz svoje junakinje pokazala je da inteligencija, britkost i moralna snaga ne ovise o spolu ili društvenom statusu, već o karakteru.
Godina 2025. posebna je za sve ljubitelje Jane Austen – obilježava se dvjesto pedeseta obljetnica njezinoga rođenja. Čini se nevjerojatnim da više od dva stoljeća njezini romani i dalje osvajaju nova čitateljska srca. Brojne manifestacije održavaju se po cijelome svijetu, što je dokaz trajne popularnosti ove vrsne spisateljice.
Autor: Stela Zorić
